CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
ljubičina
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000319
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Pavletić, Z. (1994): Matthiola incana (L.) R.Br. (HRCP000319). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/319. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zinka Pavletić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Rijetka biljka.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Zbog dekorativnih cvjetova biljku iz prirode prenose u vrtove i time oštećuju prirodnu populaciju. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
- - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Pojedina nalazišta treba zaštititi kao botaničke rezervate.
- Biologija vrste
- Opis
Razmnožava se sjemenom. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste samoniklo u pukotinama stijena uz morske obale, u opsegu vegetacije stijenjača a dijelom i grebenjača. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Brojnost nije velika, osim na otoku Velikoj Palagruži. Ova se vrsta može zamijeniti sa često uzgajanom podvrstom Matthiola incana ssp. annua, koja se je proširila na pojedina mjesta i u slobodnu prirodu, stoga se pojedini navođeni podaci mogu odnositi na i ovu podvrstu. Zbog dekorativnih cvjetova biljku iz prirode prenose u vrtove i time oštećuju prirodnu populaciju.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Prema podacima iz literature rasprostranjena je u području Zadra, Šibenika, Splita, Dubrovnika, na otocima Unijama, Visu, Biševu, Svecu, Palagruži Velikoj i Maloj, Korčuli i Lopudu.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Brassicales - Porodica
Brassicaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Pavletić, Zi., 1974: Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33, 205-217.
Pavletić, Zi., 1978: Vaskularna flora otoka Sveca. Acta Bot. Croat. 37, 215-224.
Pavletić, Zi., 1978: Pregled i analiza flore palagruških otoka. Biosistematika, 4, No. 1, 39-47.
Trinajstić, I., 1985: Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44, 107-130.
Visiani, R., 1852: Flora Dalmatica, 3. Lipsiae.