CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

kacigasti kaćun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003187

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (V -)

    • Citat
    Topić, J., Jasprica, N., Jadan, Z. (2005): Orchis militaris L. (HRCP003187). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3187. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Jasenka Topić
      Nenad Jasprica
    • Suradnik/ci
      Zorica Jadan
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1 Stambeni i poslovni kompleksi, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 3 Proizvodnja energije i rudarstvo, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 12.1 Druga ugroza
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Fragmentacija staništa. Svojta nije osobito ugrožena, te pripisana kategorija ima preventivnu zaštitnu ulogu.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u nacionalnom parku Plitvička jezera i u parkovima prirode Medvednica, Žumberačko-Samoborsko gorje, Učka i Velebit. Nalazi se na popisu Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.2 Trendovi razine sakupljanja, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Kacigasti kaćun je višegodišnja biljka, jajolikih gomolja, pri vrhu nešto suženih, rjeđe loptastih, s nitastim korjen- čićima. Stabljika je visoka 25–40(6) cm, svijetlozelena, neznatno bridasta, u gornjem dijelu izbrazdana, ponekad ljubičasta, pri bazi pokrivena listovima sličnim lisnom rukavcu. U gornjem dijelu nema listova. Listovi (2–3) su izduženo-jajoliki do eliptični, s bazom u obliku rukavca obuhvaćaju stabljiku, na vrhu su većinom suženi, na licu sjajni i svijetlozeleni. Gornji listovi (1–2) obuhvaćaju stabljiku. Cvat je u početku zbijen, gotovo piramidalan, kasnije jajolik do zamalo valjkast i umjeren rahao, sastavljen od brojnih cvjetova koji slabo mirišu na kumarin. Pricvjetni listovi su 3–5 puta kraći od plodnice, jajoliko lancetasti, pri bazi prošireni, a na vrhu šiljasti, ružičastoljubičaste boje. Listići ocvjeća su skupljeni u obliku šiljaste, jajoliko-lancetaste zatvorene kacige (otuda ime, od lat. »militaris«, tj. vojni, smjerajući na vojničke kacige), izvana blijedoružičaste i većinom pepeljastosivo nahukane, rjeđe bijele, s unutarnje strane svijetloljubičaste, s purpurnim žilicama. Vanjski listići ocvjeća su pri bazi jajoliki, na vrhu jako šiljasti, bočni unutarnji su linaelni, šiljasti, s jednom žilom, kraći i uži od vanjskih. Medna usna (12–15 mm) je trodijelna, većinom duža od vanjskih listića ocvjeća, purpurna do ljubičasta, u središnjem dijelu svjetlija, bjelkasta, pokrivena purpurnim papilama. Postrani dijelovi usne su usko linealni, kratki, na vrhu tupi, srednji dio je široko linealan, duži i širi od postranih, u vršnom dijelu sa dva mala, izdužena, široka i tupa režnjića koji se međusobno razilaze, a među kojima je maleni šiljasti zubac. Ostruga je kupasto-valjkasta, svinuta nadolje, dužine 1/2 plodnice. Prašnica je tamnoljubičasta, a poliniji plavosivi. Kacigasti kaćun jedna je od najbolje proučenih vrsta kaćuna. Gomolji te vrste, kao i mnogih vrsta roda Orchis, sadrže do 55% sluzi, lako topive u vodi, do 30% škroba, do 5% bjelančevina, neznatnu količinu šećera, celulozu, masti i dr. Tzv. »salep« upotrebljavao se nekad za liječenje različitih tegoba i bolesti. I sirovi gomolji te vrste upotrebljavali su se u prehrani. Zbog velike potražnje za salepom velike su količine gomolja odlazile na inozemna tržišta, pa su pojedina prirodna nalazišta bila prorijeđena. Danas je ta praksa, čini se, veoma rijet ka, a kao način ugrožavanja zanemariva. Proučavajući idioekologiju vrste u razdoblju od 25 godina, britanski su botaničari uočili da neke jedinke u populaciji cvatu svake godine, u pojedinim godinama cvatnja izostaje, a neke su cvale samo jednom u tom dugogodišnjem razdoblju. Pretpostavlja se kako neke vrste kaćuna mogu »cvjetati« i podzemno, ne razvijajući nadzemne organe. Ipak, mehanizmi te pojave još nisu razriješeni. Broj kromosoma je 2n=42. Prema životnom je obliku geofit. Cvjeta u svibnju i lipnju. Prema tipu rasprostranjenosti je eurazijska vrsta.
    • Staništa
      C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, C.5.1.1. Termofilni šumski rubovi crvene iglice, E.3.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šume
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Raste na travnjacima, livadama i u svijetlim šumama na bazičnom tlu. Na vertikalnom profilu javlja se od razine mora do 1800 m/nm. Zabilježen je u najznačajnijoj livadnoj zajednici kopnenih dijelova Hrvatske asocijaciji Bromo-Plantaginetum Ht., vegetacijske sveze Bromion erecti Br.-Bl., reda Brometalia erecti (W. Koch) Br.- Bl. i razreda Festuco-Brometea Br.-Bl. et Tx. Raste pojedinačno ili u manjim skupinama, a na svim poznatim nalazištima vrsta je zastupljena vitalnim populacijama. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 34.4 Termofilne zajednice šumskih rubova (Trifolio-Geranietea), 34.7 Submediteranski i mediteransko-montani suhi travnjaci (Festuco-Brometea), 41.73 Jugoisto- čnoeuropske medunčeve i slične šume. GLCC/SSC. 14, 22.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; Krim; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Najviše u pokupskoj, gornjoposavskoj i zagorskoj mezoregiji, potom u sjevernoprimorskoj mezoregiji, a sporadnični nalazi zabilježeni su i u istočnopanonskoj makroregiji, kao i drugdje. Lokaliteti. Francikovac, Hrvatsko zagorje, Istra (više nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), Kalnička gora, Karlovac, Krapinske Toplice, Nurkovac, okolica Požege, okolica Senja, Plitvička jezera, Lika, Samoborsko gorje, Slavonski Kobaš, Strahinščica, Svilaja, Učka, Vratnik, Vukomeričke gorice, Vukovar, Zagrebačka gora, Žumberačka gora, brojna opažanja R. Kranjčev (usmeno priopćenje, Međimurje, Podravina, Istra i dr.).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Orchidaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Karlsson (2004-03-18 23:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    • Ostala hrvatska imena
      kaćun podrimunak
    • Strana imena
      Military Orchid (engleski), orchis guerrier, orchis militaire (francuski), Helm-Knabenkraut, Helm-Orchis (njemački), čeladasta kukavica (slovenski), orchide militare (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
      FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
      FORENBACHER, S. (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
      FRIČ, Z. (1967): Biljni pokrov područja Šiljakovačke Dubrave kod Velike Gorice. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      GAŽI-BASKOVA, V., ŠEGULJA, N. (1978): Sindinamika vegetacije brdskih travnjaka na području Hrvatskog primorja. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu 31:37–47.
      HEĆIMOVIĆ, S. (1977): Flora i vegetacija jugoistočnih obronaka Medvednice od Planine do Trupeljaka. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      HIRC, D. (1901b): Zagrebačka gora. Hrvat. planin. 4:73.
      HIRC, D. (1913b): Građa za floru otoka Cresa. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 200:19–88.
      HIRC, D. (1914b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre. I. Kastav i Kastavština. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 204:21–75.
      HIRC, D. (1915b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre II. Učka gora i njezina okolina. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 210:6–92.
      HORVAT, I. (1938): Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasn. Šumske Pokuse 6:127–279.
      HORVATIĆ, S., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ-GOSPODARIĆ, LJ. (1967– 1968b): Biljni pokrov otoka Senja. Senjski zbornik 3:298–323.
      HRŠAK, V., NIKOLIĆ, T., PLAZIBAT, M., JELASKA, S. D., BUKOVEC, D. (1999): Orchids of Medvednica Natural Park, Croatia. Acta Biol. Slovenica 42(4):13–37.
      PEVALEK-KOZLINA, B. (1994l): Orchis militaris L. In [ugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 360–361.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ., JURKOVIĆ-BEVILACQUA, B. (1981): Orchidaceae u flori Strahin{~ice. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 1(7):11–16.
      ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
      ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      SMITH, A. M. (1878): Flora von Fiume. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28:335–386.
      ŠEGULJA, N. (1967): Fitocenološka istraživanja vegetacije na području sjeveroistočnog dijela Labinštine u Istri. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      ŠEGULJA, N. (1996): Contribution to the flora of the Vukomeričke gorice (Croatia). Nat. Croat. 5(4):339–347.
      ŠIMUNIĆ, V. (1960): Flora i vegetacija Slavonskog Kobaša i njegove okolice. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      ŠOŠTARIĆ, R., MARKOVIĆ, LJ. (1998): The flora of Krapinske toplice (Croatia). Acta Bot. Croat. 55/56:101–118.
      ŠUGAR, I. (1972): Biljni svijet Samoborskog gorja. Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      TOMAŠEVIĆ, M. (1972): Biljni pokrov sjevernih obronaka Požeške gore (područje sela Završje, Nurkovac, Požeški Brestovac, Dolac i Daranovac). Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
      VRBEK, M., FIEDLER, S. (1998): The distribution, degree of threat to and conservation of the orchids of Žumberak (Croatia). Nat. Croat. 7(4):291–305.