CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

mačkovo uho

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003171

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (V -)

    • Citat
    Nikolić, T., Vrbek, M., Jadan, Z. (2005): Ophrys fuciflora (F.W.Schmidt) Moench (HRCP003171). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3171. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Toni Nikolić
      Mirjana Vrbek
    • Suradnik/ci
      Zorica Jadan
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      12.1 Druga ugroza
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Prestanak korištenja travnjaka i prirodne progresivne sukcesije.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Zaštićena je posredno u dijelovima svojeg areala u zaštićenim područjima parkova prirode Medvednica, Žumberačko-Samoborsko gorje i Velebit te nacionalnoga parka Risnjak. Nalazi se na popisu Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Bumbarova kokica je zeljasta trajnica sa dva ovalna gomolja i nitastim korijenjem. Stabljika je visoka 10–30(55) cm i nosi 2–10 cvjetova, 2–4 bazalna, duguljasto jajasta, zaobljena lista, du ga 4–10 cm, i 0,5–2,5 cm široka te 1–2 lista u gornjem dijelu stabljike koji su uži, ušiljeni i obavijaju je poput rukavca. Pricvjetni listovi su svijetlozeleni, ušiljeni i duži od plodnice. Dijelovi ocvjeća ružičasti, blijedo ružičasti, bjelkasti ili zeleni. Vanjski listići ocvjeća su ovalni, tupi i goli, 10–14 mm dugi i 5,5–8,5 mm široki, uspravni ili lagano otklonjeni unatrag, često u sredini sa zelenom prugom. Unutarnji postrani listići su trokutasti, rijetko linerano lancetasti i prekriveni dlačicama, 3–6 mm dugi. Medna usna je jajolika, okruglasta ili poprečno eliptična, cjelovita ili, rijetko, trokrpasta; tamnosmeđa, baršunasto dlakava, bradavičasta u sredini, blago konveksno svedena, ponekad sa žućkastim rubom, 8–12 mm duga, 12–18 mm široka i bez ostruge. Pri bazi medne usne dvije su jake, gusto dlakave izbočine (roščića), do 3 mm visoke. Na vrhu medne usne razmjerno je velik, žućkastozelen, gol, četverouglat, tup ili nazubljen naviše savinut privjesak. Središnja šara na mednoj usni (speculum) je varijabilna, često »H-oblika«, sivo–ljubičastosmeđa, s bjelkastim rubom. Ginostemij je duži od unutarnjih postranih listića ocvjeća, s kratkim naprijed povijenim, svijetlozelenim kljunićem. Ophrys fuciflora je polimorfna svojta. Cvjeta od travnja do lipnja. Za Europu je opisan veći broj podvrsta, ustanovljene su brojne forme koje je teško klasificirati, kao i veliki broj hibrida. Za Hrvatsku su opisane dvije podvrste: O. fuciflora ssp. fuciflora i O. fuciflora ssp. maxima (H. Fleischm.) Soó. Broj kromosoma je 2n =36.
    • Staništa
      C.3.1. Subkontinentalni suhi travnjaci, C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Raste na suhim travnjacima, u prorijeđenim crnogoričnim i rijetkim hrastovim šumama, na rubovima makija i gariga, jedino na vapnenastim tlima (pH 6,9–8,8), do 1300 m/nm. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 34.3 Trajni gusto obrasli travnjaci i srednjoeuropske stepe (Festuco-Brometea), 34.5 Mediteranski suhi travnjaci Thero-Brachypodietea, 34.7 Submediteranski i mediteransko-montani suhi travnjaci (Festuco-Brometea). GLCC/SSC. 14.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Rumunjska, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Srbija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Zapadni dijelovi zapadnopanonske makroregije, planinska makroregija (sjevernozapadni dijelovi uz more) i mediteranska makroregija. Rasprostranjenost pojedinih podvrsta nije poznata. Lokaliteti. Bakar, Brač, Cres, Crikvenica, Čepićko polje, Drenovec, Drniš, Dubrovnik, Francikovac, Grižane, Jablanac, Kalničko gorje, Kamenjak, Kašina (usmeno priopćenje Ž. Tkalčec), Klanjec, Knin, Korčula, Kraljevica, Krapinske Toplice, Lošinj, Molat, Novi Vinodolski, Nurkovac (usmeno priopćenje M. Tomašević), Obrovac, Orehovica, Pag, Pelješac, Požega, Prekrižje, Pula, Rijeka, Risnjak, Samoborsko gorje, Sapnica, Senj, Sesvete (usmeno priopćenje Ž. Tkalčec), Split, Strahinščica, Sv. Jakov Šiljevica, Šibenik, Šipan, Varaždin, Vir, Zadar, Zagrebačka gora, Zamet, Žakalj, Žumberačka gora. Također, više nalaza u Istri (usmeno priopćenje S. Brana), te veći broj nalaza R. Kranjčeva (usmeno priopćenje–Drenovac, više nalaza u Istri, Ivanščica, Klek, kod vrela Une, Vrnjika izvor, Modruš, okolica Muća G., više nalaza u NP Plitvička jezera, o. Krk, o. Rab, o. Vis, Gala, Plaški, Ravna gora, više nalaza na Samoborskom gorju, Žumberak).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Orchidaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      bumbarova kokica
    • Strana imena
      -
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • BECK, G. (1901): Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. W. Engelman, Leipzig.
      DOMAC, R. (1963): Flora otoka Molata. Acta Bot. Croat. 22:83–98.
      FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
      FORENBACHER, S. (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
      HARAČIĆ, A. (1992): Otok Lošinj, njegova klima i vegetacija. Biologija Cresa i Lošinja, Rijeka.
      HEĆIMOVIĆ, M. (1980): Biljni pokrov otoka Šipana. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      HEĆIMOVIĆ, M. (1981): Prikaz i analiza flore otoka Šipana. Acta Bot. Croat. 40:205–227.
      HEĆIMOVIĆ, S. (1977): Flora i vegetacija jugoistočnih obronaka Medvednice od Planine do Trupeljaka. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      HIRC, D. (1899a): Čudan sviet izpod Risnjaka. Hrvat. planin. 2:164–166.
      HIRC, D. (1901b): Zagrebačka gora. Hrvat. planin. 4:73.
      HIRC, D. (1914b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre. I. Kastav i Kastavština. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 204:21–75.
      HIRC, D. (1917c): Florističke studije po hrvatskom Zagorju. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 11–12:62–116.
      HULINA, N. (1981): Zajednica esparzete na Medvednici. Poljopr. znan. smotra 56:301–310.
      HULINA, N. (1994a): Flora istočnog dijela Medvednice. In Trinajstić, I. ed.: Simpozij – Pevalek: Flora i vegetacija Hrvatske, zbornik radova sa skupa održanog u povodu stote obljetnice rođenja hrvatskog botaničara akademika Ive Pevaleka (1893.–1967.) u Koprivnici 20.–22. svibnja 1993. godine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javno poduzeće »Hrvatske šume« Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, Koprivnica-Zagreb, 35–41.
      PEVALEK-KOZLINA, B. (1994d): Ophrys fuciflora (F. W. Schmidt) Moench. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 334–335.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ., ŠEGULJA N. (2000): Analyse der Flora Gebirgszuges Strahinščica im Hrvatsko zagorje (Kroatien). Acta Bot. Croat. 59(1):243–278.
      ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
      ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
      SCHLOSSER, J. C. K. (1874b): Das Kalniker Gebirge. Oesterr. Bot. Z. 24(9):275–285.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      SMITH, A. M. (1878): Flora von Fiume. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28:335–386
      ŠOŠTARIĆ, R., MARKOVIĆ, LJ. (1998): The flora of Krapinske toplice (Croatia). Acta Bot. Croat. 55/56:101–118.
      ŠUGAR, I. (1967): Biljni pokrov Osorčice. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      TOMAŠEVIĆ, M. (1972): Biljni pokrov sjevernih obronaka Požeške gore (područje sela Završje, Nurkovac, Požeški Brestovac, Dolac i Daranovac). Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
      TOMMASINI, M. (1851a): Über die im Florengebiete des österreichisch-illirischen Küstenlandes vorkommenden Orchideen und ihre geographische Verbreitung. Oesterr. Bot. Wochenbl. 1(3):17–19.
      TOMMASINI, M. (1851c): Über die im Florengebiete des österreichisch-illirischen Küstenlandes vorkommenden Orchideen und ihre geographische Verbreitung. Oesterr. Bot. Wochenbl. 1(5):33–35.
      VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.
      VRBEK, M., FIEDLER, S. (1998): The distribution, degree of threat to and conservation of the orchids of Žumberak (Croatia). Nat. Croat. 7(4):291–305.