CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
svilena cvjetna kokica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003168
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4cd; B2b(iii,v))
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
Citat
Jasprica, N., Nikolić, T., Jadan, Z. (2005): Ophrys bombyliflora Link (HRCP003168). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3168. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Nenad Jasprica
Toni Nikolić
- Suradnik/ci
Zorica Jadan
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana- NE - Europska procjena
Nije procjenjivana- NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana- NE - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1 Stambeni i poslovni kompleksi, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 3 Proizvodnja energije i rudarstvo, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka, 12.1 Druga ugroza - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Lokalno je moguće prekomjerno sabiranje; fragmentacija staništa. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. Nalazi se na popisu Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996). - Potrebne mjere očuvanja
1. Zaštita kopna/voda - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Svilena cvjetna kokica višegodišnja je biljka čija uspravna stabljika doseže visinu (7)10–15(25) cm. Bazalni listovi su jajoliko lancetasti, šiljasti, strše. Cvat je rastresit i sastavljen od 1 do 5 cvjetova. Vanjski listovi ocvjeća su jajoliki i zaobljeni, dugi 9–12 mm, zeleni, ponekad bjeličasti, konkavni, bočno strše. Unutarnji listovi ocvjeća dugi su oko trećine vanjskih, trokutasti, u bazi purpurni, pri vrhu zelenkasti, baršunasti. Medna je usna duga 8(–10) mm, izrazito trodijelna, grbasta, prema dolje svinuta, sme|a ili tamnosme|a. Srednji dio medne usne pri vrhu nije proširen, jajolik je ili duguljast, speculum je štitast ili dvodijelan, plavoljubičast, s blje|im rubom. Postrani dijelovi medne usne su duguljasti, ispupčeni, gusto prekriveni dugim mekanim dlakama, prema vrhu goli, s dlakavim kvržicama. Vršni je dio prašničke niti zaobljen. Broj kromosoma je 2n=36. Prema životnom je obliku je geofit. Cvjeta u travnju i svibnju. Prema flornom elementu je općemediteranska vrsta. - Staništa
C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana, D.3.4. Bušici, I.5.2. Maslinici - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Svilena cvjetna kokica naseljava maslinike, otvorene makije i garige na bazičnim tlima (pH 7,1–9,4), te suhe travnjake i pjeskovita mjesta uz more. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 34.5 Mediteranski suhi travnjaci Thero-Brachypodietea, 32.B3 Ilirski bušici (Cisto-Ericion), 83.11 Maslinici. GLCC/SSC. 14, 16. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Baleari, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, zapadni dio Sredozemlja, te u južnom i središnjem Portugalu. - Nacionalna rasprostranjenost
Mediteranska makroregija. Lokaliteti. Biševo (usmeno priopćenje A. Ostojić, S. Bogdanović), Hvar, Istra (nekoliko lokaliteta, usmeno priopćenje S. Brana i R. Kranjčev), Konavli (usmeno priopćenje R. Kranjčev), Korčula, Lošinj, Šipan, Vis (usmeno priopćenje R. Kranjčev), Zadar.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Asparagales - Porodica
Orchidaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Bumble Bee Orchid (engleski), Drohnenragwurz (njemački) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
BECK, G. (1901): Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. W. Engelman, Leipzig.
HAYEK, A. (1927): Prodromus Florae Peninsulae Balcanicae, vol. I., Dahlem, Berlin.
HEĆIMOVIĆ, M. (1980): Biljni pokrov otoka Šipana. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
HEĆIMOVIĆ, M. (1981): Prikaz i analiza flore otoka Šipana. Acta Bot. Croat. 40:205–227.
PEVALEK-KOZLINA, B. (1994c): Ophrys bombyliflora Link. In Šugar I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 332–333
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
TRINAJSTIĆ, I. (1995a): Biljni svijet otoka Korčule – pregled flore. Blatski ljetopis (1995), 155–174.