CRVENI POPIS
Natragnarančasta zlatoporka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003161
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Auriporia aurulenta A.David, Tortič & Jelić (HRCP003161). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3161. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Manjak ili potpuni nedostatak krupnih drvnih ostataka (trupaca, mrtvih uspravnih stabala) i starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, premalo površina pod šumama prašumskog tipa te malobrojnost populacije. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Narančasta zlatoporka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). - Potrebne mjere očuvanja
2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. Sječu u nacionalnim parkovima treba potpuno zaustaviti čime bi se znatno povećale površine pod šumama prašumskog tipa (ekološki zdrave šume). - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Narančasta zlatoporka vjerojatno zavređuje kategoriju ugroženosti "ugrožena" (EN) ili "kritično ugrožena" (CR), no budući da je sredozemno područje Hrvatske mikološki najslabije istraženo, za temeljitiji uvid u njezinu rasprostranjenost, veličinu populacije i stupanj ugroženosti u Hrvatskoj potrebna su daljnja biogeografska istraživanja.
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se mogu pronaći tijekom većeg dijela godine. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u šumama kao saprotrof na krupnim drvnim ostacima crnogoričnog, rjeđe bjelogoričnog drveća. Do sada je pronađena na jeli (Abies alba), smreki (Picea abies), alepskom boru (Pinus halepensis) i topoli (Populus sp.). U Hrvatskoj je pronađena na trupcu alepskog bora. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u desetak zemalja i jako je rijetka. U sjevernoj Europi nije zabilježena. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, živi u Aziji. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s jednog lokaliteta, u okolici Dubrovnika.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Polyporales - Porodica
Fomitopsidaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -