CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Ascobolus behnitziensis (snimka/photo N. Matočec)

raspucanosporna balegarka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003159

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Ascobolus behnitziensis Kirschst. (HRCP003159). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3159. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Preostale površine s prirodnim pješčanim obalama velikih rijeka vrlo su male i iznimno su ugrožene. Takva staništa ugrožavaju različiti hidrotehnički zahvati i iskorištavanje pijeska.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Raspucanosporna balegarka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Jedan od tri nalazišta ove vrste u Hrvatskoj (okolica Zagreba) potpuno je uništen građevinskim zahvatima. Na preostala dva nalazišta trebalo bi osigurati neometan prirodni razvoj staništa.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Za temeljitiji uvid u rasprostranjenost, veličinu populacije i stupanj ugroženosti ove vrste u Hrvatskoj potrebna su daljnja biogeografska istraživanja.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju od travnja do lipnja te u listopadu i studenom.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi kao saprotrof na golom ili humusnom, više-manje pješčanom ili muljevitom tlu, uz prirodne obale slatkovodnih tekućica u grmljacima vrba (Salix spp.), rjeđe na rubovima šumskih puteva u miješanim šumama.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u sedam zemalja (Danska, Francuska, Hrvatska, Italija, Nizozemska, Norveška i Njemačka). Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta nije zabilježena.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pronađena je na tri lokaliteta, uz rijeku Savu u okolici Zagreba, rijeku Kupu u okolici Vukove Gorice te u Gorskom kotaru.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Ascobolaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Hansen, L. & Knudsen, H. (2016-05-05 22:00:00) Nordic Macromycetes, vol. 1: Ascomycetes
    Index Fungorum (2016-02-03 23:00:00) http://www.indexfungorum.org/
    Robert, V., Stegehuis, G. and Stalpers, J. (2016-02-03 23:00:00) The MycoBank engine and related databases. http://www.mycobank.org
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -