CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Lilium carniolicum Bernh. ex Koch (FOTO S. FORENBACHER)

kranjski ljiljan

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003147

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A4cd)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Pavletić, Z., Topić, J., Regula-Bevilacqua, L., Đevojić, K. (2005): Lilium carniolicum Bernh. ex W.D.J.Koch (HRCP003147). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3147. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Zinka Pavletić
      Jasenka Topić
      Ljerka Regula-Bevilacqua
    • Suradnik/ci
      Katija Đevojić
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Lokalno moguće pretjerano sabiranje, iskapanje lukovica i prirodne sukcesije travnjačkih površina u šumske. Populacija je procijenjena kao relativno velika i stabilna, pa procijenjena kategorija ugroženosti ima preventivni smisao.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (10. 6. 1958. god., NN 6/62). Svojta je posredno zaštićena u onim dijelovima svojeg areala koji su unutar granica zaštićenih područja, parkova prirode Učka, Žumberačko-Samoborsko gorje, Velebit i Medvednica, nacionalnih parkova Risnjak, Paklenica, Sjeverni Velebit i Plitvička jezera te strogih rezervata Bijele stijene i Samarske stijene, Hajdučki kukovi i Rožanski kukovi. Nalazi se na popisu svojti Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996).
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite ove vrste (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Kranjski je lijer zeljasta trajnica s podzemnom, jajolikom lukovicom. Stabljika je visoka 50–100 cm, nosi izmjenično, gusto poredane, suličaste, oko 8 cm duge, uspravno rastuće listove i, na vrhu, najčešće samo jedan cvijet. Listovi su iznad podine najširi, na rubu i s donje strane na žilama papilozno trepetljikavi. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, prostolatični, jakog mirisa, narančasti ili crvenonarančasti. Sastoje se od šest listića ocvjeća, tučka i šest prašnika. Listići ocvjeća su do 5 cm dugi, u luku svinuti nadolje, u donjoj polovici purpurnocrnkasto istočkani i bradavičasti, s jednim mednikom. Tučak ima nadraslu plodnicu s čunjastom njuškom. Prašničke su niti dugačke i nose velike prašnice žute boje. Plod je tobolac s puno sjemenaka, 6 mm dugih. Prema životnom je obliku je geofit. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Broj kromosoma je 2n=24. Pripada ilirsko-balkanskom flornom elementu, skupini ilirsko-balkanskih endemičnih vrsta. Zbog dekorativnih svojstava sadi se u vrtovima, što ponekad uzrokuje pretjerano sabiranje na prirodnim staništima.
    • Staništa
      C.3.5.2.8. Kamenjare prizemnog ušljivca i šaša crljenike, C.4.1.2. Pretplaninske rudine oštre vlasulje, C.5.3.1.4. Zajednica planinske zečine i planinskog luka, E.5. Gorske i visokogorske mješovite šume bukve i jele
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Raste na gorskim i planinskim livadama, na grmljem obraslim obroncima, u šumskim zajednicama razreda QuercoFagetea na 380–730 m/nm. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 34.7535 Travnjaci ušljivca i šaša crljenike (Pediculari-Caricetum humilis), 36.4171 Dinarske oligofilne kalcifilne rudine (Festucion pungentis), 37.8153A Zajednica planinske zečine i planinskog luka (Centaureo-Allietum victorialis), 41.1C222 Ilirske gorske neutrofilno-bazikline bukovo-jelove šume. GLCC/SSC. 14.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      → populacija je stabilna
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Rumunjska, Slovenija.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Pokupska, gornjoposavska i zagorska mezoregija, cijela planinska makroregija i južnoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Beljak (Dalmatinska zagora), Bijele stijene, Brložnik, Brodska dolina, Ćićarija, Dinara, Gašparci, Gnjat (Dinara), Gola Plješivica, Gorski kotar, Risnjak, okolica Gospića, Ivanščica, Japetić, Jaša, Klek, Komušari, Korenica, Kozjak, Kozjan (kod Lepoglave), Krasno, Lobor, Lokve, Male Poljanice, Modruš, Mrzla Vodica, Oblog, Obruč, Opaljenik, Oštrc, Pečnik (kod Ogulina), Plešce, Plitvička jezera, Plješevica (Lika), okolica Rijeke, Risnjak, Samarske stijene, Samoborsko gorje, Senjsko bilo, Sgornička, Skrad, Snježnik, Strahinjščica (Hrvatsko zagorje), Stuparica, Sv. Jelena, Šošice i Jezernica, Tešnik, Učka, Velebit (Čačić plan, Lisac, Šatorina; Vagan, Iverkov dolac, Jerkov dolac, Radlovac, Jerkovića dolca, Mali Rajinac, Pasarićev kuk, Veliki Stolac, Viso- čica, Badanj, Malovan, Sveto brdo, Sinokosu, Tremzina), Veliki Obruč, Veliki Šlap, Vidovec, Vrebačka staza, Zagrebačka gora, Zamost, Žumberačka gora.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Liliales
    • Porodica
      Liliaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      kranjski lijer
    • Strana imena
      -
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • ADAMOVIĆ, L. (1915): Führer durch die Natur der Nordlicher Adria mit besonderer Berücksichtigung von Abbazia. A. Hertlebenes Verlag, Wien.
      BOŠNJAK, K. (1931): Još jedan prilog građi za floru južne Hrvatske (Bijele stijene). Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 6:38–46.
      DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
      FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
      FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.; (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
      GJURAŠIN, S. (1920): Prilog hrvatskoj flori. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 32(2):71–85.
      HIRC, D. (1896a): Vegetacija Gorskoga Kotara. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 126:1–82.; (1918): Novi prilozi hrvatskoj flori. Bijele stijene. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 30(1–4):136–142.
      HORVAT, I. (1929): Rasprostranjenost i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 4:1–34.; (1930a): Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. I. Zadruge na planinskim goletima. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 238:1–96; (1931a): Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. 2. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 241:147–206.; (1934): Das Festucion pungentis – eine sudostalpinillyrische Vegetationseinheit. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 9:54–67.
      HORVATIĆ, S., GAŽI, V., TRINAJSTIĆ, I. (1967–1968a): Prilog poznavanju vegetacije vlažnih livada sjeverne Dalmacije. Acta Bot. Croat. 26–27:181–190.
      HULINA, N. (1994a): Flora istočnog dijela Medvednice. In Trinajstić, I. ed.: Simpozij – Pevalek: Flora i vegetacija Hrvatske, zbornik radova sa skupa održanog u povodu stote obljetnice rođenja hrvatskog botaničara akademika Ive Pevaleka (1893.–1967.) u Koprivnici 20.–22. svibnja 1993. godine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javno poduze}e »Hrvatske šume« Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, Koprivnica-Zagreb, 35–41.
      KAMENAROVIĆ, M. (1958): Povodom ankete o samoniklom bilju park-šume Medvednica. Priroda 45(6):218–219.
      KAMENJARIN, J. (1998): Rijetke i ugrožne biljne vrste Kozjaka. In Hodžić, M. ed.: Zbornik »Kaštela kolijevka Hrvatska«. Radovi sa simpozija u Kaštel Starom, 30. rujna– 3. listopada 1998. Matica Hrvatska Kaštela, 493–500.
      KEVO, R. (1961): Prirodne karakteristike Medvednice i izbor odgovarajuće kategorije zaštite. Hortikultura 7(1–2):3–14.
      KLINGGRÄFF, H. (1861b): Die in der Umgegend von Agram in Croatien vorkommenden Pflanzen. Linnaea 2:6–49.
      MIHELJ, D. (1989–1990): Kranjski ljiljan. Priroda 78–79(1):16–17.
      NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1978): Biljni pokrov Strahinščice u Hrvatskom zagorju. Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb; (1994d): Lilium carniolicum Bernh. ex Koch. In [ugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 285–286.
      ROSSI, LJ. (1913): Die Plješivica und ihr Verbindungszug mit dem Velebit in Botanischer Hinsicht. Magyar Bot. Lapok 12:37–106.; (1914): Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 26(4):221–230.; (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.; (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      ŠEGULJA, N. (1994f): Neke osobitosti vaskularne flore Nacionalnog parka Plitvička jezera. In Trinajstić, I. ed.: Simpozij – Pevalek: Flora i vegetacija Hrvatske, zbornik radova sa skupa održanog u povodu stote obljetnice rođenja hrvatskog botaničara akademika Ive Pevaleka (1893.–1967.) u Koprivnici 20.–22. svibnja 1993. godine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javno poduzeće »Hrvatske šume« Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, Koprivnica-Zagreb, 117–124.