CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

narančasta nitoglavka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003144

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Vibrissea truncorum (Alb. & Schwein.) Fr. (HRCP003144). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3144. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    U našoj zemlji vrstu nalazimo u malim disjunktnim enklavama izvan granica glavnog areala. Njezin je životni prostor ograničen na mala područja s nekarbonatnom podlogom u Gorskom kotaru. Zbog malog broja prikladnih staništa, posebno je ugrožava mijenjanje vodnog režima i prirodne površinske strukture tla i vegetacije gornjih dijelova vodotoka (uglavnom zbog iskorištavanja pitke vode, potapanja hidroakumulacijskim jezerima, kanaliziranja i čišćenja korita). Također, vrstu ugrožava sušenje i nestajanje gorskih cretova, te malobrojnost i izoliranost populacije u Hrvatskoj.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Narančasta nitoglavka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba očuvati sva staništa ove vrste na područjima na kojima je pronađena. Na svim gorskim cretovima treba provoditi mjere aktivne zaštite vraćanjem prirodnog vodnog režima i sprečavanjem sukcesije.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju od sredine travnja do kolovoza, ovisno o podneblju i nadmorskoj visini.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi kao saprotrof na otpalim granama i grančicama, najčešće različitih vrsta joha (Alnus spp.) i vrba (Salix spp.), zatim na planinskoj oskoruši (Sorbus aucuparia), trušljiki (Frangula alnus), gorskom javoru (Acer pseudoplatanus), hrastu (Quercus sp.), brezi (Betula sp.), bukvama (Fagus spp.), borovici (Juniperus sp.), a rijetko i na smreki (Picea abies), šumskom boru (Pinus sylvestris) i grčkoj jeli (Abies cephalonica). Supstrati s plodištima uvijek su trajno natopljeni vodom. Ova vrsta životni prostor nalazi u gorskoj, borealnoj i arktičko-alpskoj zoni u različitim slatkovodnim staništima, dok u brežuljkastoj zoni živi samo na cretovima na jakim mrazištima. Može živjeti isključivo u hladnim vodama na silikatnim i vododrživim podlogama, lišenim svakog onečišćenja.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u dvadesetak zemalja i razmjerno je česta unutar svoga staništa. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, zabilježena je na Aljasci, u središnjim i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike, u azijskom dijelu Rusije te u Kini.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je s dva lokaliteta. Jedan je iz okolice Fužina, a drugi iz okolice Čabra.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Leotiomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Helotiales
  • Porodica
    Vibrisseaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Checa,J. & Moreno,G. ( 1982). Contribución al estudio de los hongos que fructifican sobre Fagus sylvativa L. en el Puerto de la Quesera (Segovia), Bol.Soc.Micol.CastellanaBol.Soc.Micol.Castellana7:105-134 <649>
    Eriksson (2014-09-24 22:00:00) Checklist of the non-lichenized ascomycetes of Sweden. Acta Universitatis Upsaliensis, Symbolae Botanicae Upsalienses 36:2.
    Eriksson, Ove E. (1899-12-31 23:00:00) The non-lichenized ascomycetes of Sweden. Department of Ecology and Environmental Science. Umeå University.
    Hallingbäck & Aronsson (2013-01-20 23:00:00) Ekologisk katalog över storsvampar och myxomyceter
    Hansen, L. & Knudsen, H. (2016-05-05 22:00:00) Nordic Macromycetes, vol. 1: Ascomycetes
    Johnston, P.R. & al. (2016-06-01 22:00:00) Recommendations on generic names competing for use in Leotiomycetes (Ascomycota). IMA Fungus 5 (1): 91-120
    Robert, V., Stegehuis, G. & Stalpers, J. (2017-04-24 22:00:00) The MycoBank engine and related databases
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Water Club (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -