CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Pulveroboletus lignicola (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)

smeđi panjevac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003129

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Pulveroboletus lignicola (Kallenb.) Pilát (HRCP003129). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3129. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zdenko Tkalčec
    Armin Mešić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.3 Sječa i iskorištavanje drveta
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Manjak ili potpuni nedostatak starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, premalo površina pod šumama prašumskog tipa te malobrojnost populacije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Smeđi panjevac je strogo zaštićen Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedno od dva nalazišta ove vrste u Hrvatskoj je na području Parka prirode Medvednica.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavlja određen broj starih stabala. Sječu u nacionalnim parkovima treba potpuno zaustaviti čime bi se znatno povećale površine pod šumama prašumskog tipa (ekološki zdrave šume).
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju u ljeto i jesen.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi kao saprotrof na panjevima i uz odumrle dijelove korijena pri bazi starih stabala različitih vrsta crnogoričnog drveća. U Hrvatskoj je pronađena uz glavne korijenove žile starih stabala Vajmutovog bora (Pinus strobus) i na panju smreke (Picea abies).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u petnaestak zemalja, ali je vrlo rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, zabilježena je u sjevernoj Africi, Aziji i Sjevernoj Americi.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zabilježena je na dva lokaliteta, u okolici Zagreba i u okolici Gerova u Gorskom kotaru.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Agaricomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Boletales
  • Porodica
    Boletaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Wood Bolete (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -