CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Peziza apiculata (snimka/photo N. Matočec)

šiljatosporna zdjeličarka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003123

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Peziza apiculata Cooke (HRCP003123). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3123. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.3 Sječa i iskorištavanje drveta
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Vrsta je u najvećoj mjeri vezana za vrlo trule i promočene krupne drvne ostatke starih stabala (najčešće trupci) u šumama. Također, jedan od razloga ugoženosti su i izrazito malobrojne i međusobno udaljene populacije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Šiljatosporna zdjeličarka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba promijeniti način gospodarenja šumama, pogotovo u brdskim krajevima, tako da se po hektaru ostavlja određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. Jedino nalazište ove vrste u Hrvatskoj, šumu u okolici Vrbovskog, treba proglasiti posebnim mikološkim rezervatom zbog vrlo velikog broja rijetkih i ugroženih vrsta gljiva.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju od travnja do lipnja i od kolovoza do studenog.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi kao saprotrof gotovo uvijek na vrlo trulim i promočenim trupcima. Rijetko se javlja i na drugim krupnim drvnim ostacima te na ljeti trajno natopljenom šumskom tlu u njihovoj neposrednoj blizini, često u prisutnosti mahovina. Supstrat je najčešće bukva (Fagus sylvatica), a rijetko i breza (Betula sp.), topola (Populus sp.), hrast (Quercus sp.), jela (Abies alba) ili smreka (Picea sp.).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u osam zemalja (Danska, Francuska, Hrvatska, Italija, Luksemburg, Njemačka, Švedska i Velika Britanija) i vrlo je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta sa sigurnošću je zabilježena samo u Maroku i SAD-u. Postoji nekoliko dvojbenih nalaza iz Azije i Južne Amerike.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s jednog lokaliteta, iz okolice Vrbovskog.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Pezizaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eriksson, Ove E. (1899-12-31 23:00:00) The non-lichenized ascomycetes of Sweden. Department of Ecology and Environmental Science. Umeå University.
    Index fungorum
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -