CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Geopyxis majalis (snimka/photo N. Matočec)

svibanjska žutočaška

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003070

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Geopyxis majalis (Fr.) Sacc. (HRCP003070). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3070. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    6 Ljudsko zadiranje i uznemiravanje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    U našoj zemlji vrsta je vezana za ljeti vlažna tla šumskih puteva i staza u šumama jele (Abies alba), bukve (Fagus sylvatica) i smreke (Picea abies). Ta mikrostaništa zarastaju jer se njima nitko ne koristi ili nestaju zbog prekomjerne erozije i upotrebe teške mehanizacije. Kolonizacija gljiva s takvih mikrostaništa na novoprobijene puteve dugogodišnji je proces. Također, vrsta je ugrožena i zbog malobrojnosti populacije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Svibanjska žutočaška je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Najvrednije šumske puteve i staze, s obzirom na biološku raznolikost gljiva, trebalo bi održavati u stanju stalnog ali neintenzivnog korištenja. Prilikom šumarskih radova ne bi se smjelo odlagati grane i grančice na šumske puteve i staze. Jedno od dva nalazišta ove vrste u Hrvatskoj, šumu u okolici Vrbovskog, treba proglasiti posebnim mikološkim rezervatom zbog vrlo velikog broja rijetkih i ugroženih vrsta gljiva.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    U kontinentalnim krajevima razvija plodišta u proljeće i jesen, a u sredozemnom području od studenog do travnja.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi na pjeskovitom i vapnenastom tlu s mahovinama, uz rubove šumskih puteva i staza u crnogoričnim i miješanim šumama i na primorskim pješčanim dinama, vjerojatno u mikorizi s crnogoričnim vrstama drveća.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u desetak zemalja gdje je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan Europe zabilježena je na zapadu SAD-a i na jugu Australije.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s dva lokaliteta, u Gorskom kotaru, iz okolice Vrbovskog i Mrkoplja.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Pyronemataceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    MycoBank (2018-04-18 22:00:00) MycoBank, an online database of fungal names
    Wang, X.-H., Huhtinen, S. & Hansen, K. (2019-01-31 09:45:00) Multilocus phylogenetic and coalescent-based methods reveal dilemma in generic limits, cryptic species, and a prevalent intercontinental disjunct distribution in Geopyxis (Pyronemataceae s. l., Pezizomycetes)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -