CRVENI POPIS
Natrag
Dacryobolus karstenii (suhi uzorak - dried specimen) (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)
suha zubokorka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003055
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Dacryobolus karstenii (Bres.) Oberw. ex Parmasto (HRCP003055). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3055. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Manjak ili potpuni nedostatak krupnih drvnih ostataka (trupaca, mrtvih uspravnih stabala) i starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, premalo površina pod šumama prašumskog tipa te malobrojnost populacije. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 % - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Suha zubokorka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Oba nalazišta ove vrste u Hrvatskoj su na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. - Potrebne mjere očuvanja
2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. Sječu u nacionalnim parkovima treba potpuno zaustaviti čime bi se znatno povećale površine pod šumama prašumskog tipa (ekološki zdrave šume). - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
plodišta se mogu pronaći tijekom većeg dijela godine. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u crnogoričnim i miješanim šumama (posebno onima prašumskog tipa) kao saprotrof krupnih drvnih ostataka različitih vrsta crnogoričnog drveća, najčešće borova (Pinus spp.) i smreke (Picea abies). U Hrvatskoj je pronađena na trupcima smreke u prašumi bukve (Fagus sylvatica), jele (Abies alba) i smreke te u šumi šumskog bora (Pinus sylvestris), smreke i jele. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u dvadesetak zemalja, ali je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, zabilježena je u Africi (Mauricijus), Aziji i Sjevernoj Americi. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je s dva lokaliteta, oba u Nacionalnom parku Plitvička jezera.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Polyporales - Porodica
Fomitopsidaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
García Manjón,J.L. & Moreno,G. ( 1980). Contribución al estudio de los hongos que fructifican sobre la familia Pinaceae (gén. Pinus L.) en España (1ª aportación), Acta Bot.Malac.Acta Bot.Malac.6:149-174 <904>
Hallingbäck & Aronsson (2014-02-06 23:00:00) Ekologisk katalog över storsvampar och myxomyceter. Uppdaterad lista av andra upplagan.
Melo,I., Tellería,M.T. & Dueñas,M. ( 1993). Catálogo de los Aphyllophorales (Basidiomycotina) del Parque Nacional de Ordesa y Monte Perdido (Huesca), Bol.Soc.Micol.MadridBol.Soc.Micol.Madrid18:19-39 <9329>
Tellería,M.T. ( 1980). Contribución al estudio de los Aphyllophorales españoles, Biblioth.Mycol.Biblioth.Mycol.74 <183>
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -