CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Clitocybula lacerata (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)

raspucana vlaknatica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003049

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Clitocybula lacerata (Scop.) Métrod (HRCP003049). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3049. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zdenko Tkalčec
    Armin Mešić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5 Korištenje bioloških resursa
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Manjak ili potpuni nedostatak krupnih drvnih ostataka (trupaca, mrtvih uspravnih stabala) i starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, premalo površina pod šumama prašumskog tipa te malobrojnost populacije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 %
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Raspucana vlaknatica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Dva nalazišta ove vrste u Hrvatskoj su u zaštićenim područjima, u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Risnjak.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. Sječu u nacionalnim parkovima treba potpuno zaustaviti čime bi se znatno povećale površine pod šumama prašumskog tipa (ekološki zdrave šume).
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju od (kolovoza) rujna do listopada (studenog).
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi u crnogoričnim i miješanim šumama kao saprotrof krupnih drvnih ostataka crnogoričnog drveća, najčešće jele (Abies alba) i smreke (Picea abies).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u petnaestak zemalja, ali je rijetka ili vrlo rijetka. Nije zabilježena u sjevernoj Europi. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, zabilježena je u Sjevernoj Americi.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je s pet lokaliteta, u Gorskom kotaru, Lici i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Agaricomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Agaricales
  • Porodica
    Marasmiaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Knudsen, H. & Vesterholt, J. (2012-12-19 23:00:00) Funga Nordica. Agaricoid, boletoid, clavarioid, cyphelloid and gastroid genera
    Llistosella,J., Vila,J., Rocabruna,A., Tabarés,M. & Llimona,.X. ( 1998). Alguns fongs interessants del Parc Nacional d´Aigüestortes i Estany de Sant Maurici, Revista Catalana Micol.Revista Catalana Micol.21:151-157 <10610>
    Stalpers, A. (2014-02-17 23:00:00) Mycobank Database. Online: http://www.mycobank.org/
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -