CRVENI POPIS
NatragCiboria aestivalis (snimka/photo N. Matočec)
ljetna peharica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003048
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Ciboria aestivalis (Pollock) Whetzel (HRCP003048). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3048. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Neven Matočec
Ivana Kušan
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Malobrojnost populacije. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Ljetna peharica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Postojeće mjere zaštite su zadovoljavajuće. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
U umjerenoj zoni sjeverne polutke plodišta se razvijaju uglavnom od svibnja do listopada, a na sredozemnom području u studenom i prosincu. U umjerenoj zoni južne polutke plodišta se razvijaju od prosinca do svibnja. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u zapuštenim voćnjacima i staklenicima, na otpalim mumificiranim plodovima dunje (Cydonia oblonga), jabuke (Malus domestica), marelice (Prunus armeniaca), šljive (P. domestica), breskve (P. persica) i kruške (Pyrus communis). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u četiri zemlje (Hrvatska, Njemačka, Španjolska i Velika Britanija) i vrlo je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta poznata je samo s nekoliko lokaliteta iz Australije i SAD-a. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s jednog lokaliteta, na području grada Zagreba.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Leotiomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Helotiales - Porodica
Sclerotiniaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -