CRVENI POPIS
NatragAmanita pachyvolvata (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)
debeloovojna preslica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003030
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Amanita pachyvolvata (Bon) Krieglst. (HRCP003030). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3030. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5 Korištenje bioloških resursa - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Malobrojnost populacije i skupljanje plodišta za hranu. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 % - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Debeloovojna preslica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Dva nalazišta ove vrste u Hrvatskoj su u Parku prirode Medvednica. - Potrebne mjere očuvanja
5.4. Usklađenost i provedba, 5.4.4. Razina nije precizirana - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba dosljedno provoditi postojeće mjere zaštite. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se razvijaju od lipnja do listopada. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u različitim tipovima bjelogoričnih i crnogoričnih šuma, u mikorizi s drvećem. U Hrvatskoj je pronađena u miješanoj šumi bukve (Fagus sylvatica) i jele (Abies alba) te u bjelogoričnim šumama s bukvom, hrastom kitnjakom (Quercus petraea), hrastom cerom (Q. cerris) i običnim grabom (Carpinus betulus). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u desetak zemalja gdje je rijetka ili vrlo rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Nije zabilježena izvan Europe. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je s pet lokaliteta, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na sjevernom Velebitu i na Kordunu.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Agaricales - Porodica
Amanitaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Index Fungorum (2005-08-30 22:00:00) Datauttag 2005-08-31.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -