CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Aleuria flavorubens (snimka/photo N. Matočec)

žutocrvena tanjurica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003028

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Aleuria flavorubens (Rehm) J.Moravec (HRCP003028). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3028. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Šumski putevi i staze zarastaju zbog nekorištenja ili nestaju kao mikrostanište zbog erozije i upotrebe teške mehanizacije. Kolonizacija gljiva s takvih mikrostaništa na novoprobijene puteve dugogodišnji je proces. Također, vrsta je ugrožena zbog izrazite malobrojnosti i međusobne udaljenosti populacija.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Žutocrvena tanjurica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedan lokalitet ove vrste u Hrvatskoj je u Parku prirode Medvednica.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Najvrednije šumske puteve i staze, s obzirom na biološku raznolikost gljiva, trebalo bi održavati u stanju stalnog ali neintenzivnog korištenja. Prilikom šumarskih radova ne bi se smjelo odlagati grane i grančice na šumske puteve i staze. Jedno od dva nalazišta vrste u Hrvatskoj, šumu u okolici Vrbovskog, treba proglasiti posebnim mikološkim rezervatom zbog vrlo velikog broja rijetkih i ugroženih vrsta gljiva.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju od lipnja do listopada.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi na vlažnom golom šumskom tlu uz rubove puteva i staza, u bjelogoričnim i miješanim šumama sjeverne i srednje Europe, mikrostaništu nastalom stalnim ljudskim i/ili životinjskim utjecajem (npr. gaženjem, ležanjem, lakim prijevozom, izvlačenjem trupaca), ali u mjeri koja ne uzrokuje snažnije erozivne procese.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u devet zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka, Hrvatska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švicarska i Velika Britanija) i vrlo je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan Europe nije zabilježena.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s dva lokaliteta, iz okolice Vrbovskog i s planine Medvednice.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Pyronemataceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -