CRVENI POPIS
Natrag
Veluticeps ambigua (suhi uzorak - dried specimen) (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)
smeđa krastavka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003026
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Veluticeps ambigua (Peck) Hjortstam & Tellería (HRCP003026). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3026. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Manjak ili potpuni nedostatak krupnih drvnih ostataka (trupaca, mrtvih uspravnih stabala) i starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, premalo površina pod šumama prašumskog tipa, te iznimna malobrojnost populacije. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 % - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Smeđa krastavka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Oba nalazišta ove vrste u Hrvatskoj su u Nacionalnom parku Plitvička jezera. - Potrebne mjere očuvanja
2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. Sječu u nacionalnim parkovima treba potpuno zaustaviti čime bi se znatno povećale površine pod šumama prašumskog tipa (ekološki zdrave šume). - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta su višegodišnja. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u crnogoričnim i miješanim šumama kao saprotrof krupnih drvnih ostataka različitih vrsta crnogoričnog drveća. U Hrvatskoj je pronađena na trupcima smreke (Picea abies), u šumi bukve (Fagus sylvatica), jele (Abies alba) i smreke te u šumi šumskog bora (Pinus sylvestris) i smreke. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u pet zemalja (Austrija, Češka, Hrvatska, Poljska i Švicarska) i iznimno je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, živi u Aziji i Sjevernoj Americi. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je s dva lokaliteta, oba u Nacionalnom parku Plitvička jezera.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Gloeophyllales - Porodica
Gloeophyllaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -