CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Scutellinia pilatii (snimka/photo N. Matočec)

dugodlaka trepavičarka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003019

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Scutellinia pilatii (Velen.) Svrček (HRCP003019). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3019. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Mijenjanje vodnog režima, prirodne površinske strukture tla te vegetacije uz gorske izvore i gornje dijelove vodotoka (uglavnom zbog iskorištavanja pitke vode, potapanja hidroakumulacijskim jezerima, kanaliziranja i čišćenja korita te miniranja radi probijanja puteva). Također, vrstu ugrožava i iznimna malobrojnost i izoliranost populacija.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Dugodlaka trepavičarka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedan od dva poznata lokaliteta ove vrste u Hrvatskoj je na području Parka prirode Medvednica.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Na lokalitetima na kojima je vrsta pronađena trebalo bi zabraniti svako crpljenje vode, kao i mijenjanje prirodne površinske strukture tla i vegetacije u širem području izvora, te zabraniti miniranje radi probijanja šumskih puteva.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju od srpnja do listopada, ovisno o podneblju i nadmorskoj visini.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi kao saprotrof na trajno natopljenim granama i grančicama jele (Abies alba), smreke (Picea abies), planinske oskoruše (Sorbus aucuparia) te bijele i planinske johe (Alnus incana i A. viridis), u hladnim izvorima i gornjim dijelovima potoka u gorskim, alpskim i borealnim krajevima.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u osam zemalja (Austrija, Češka, Hrvatska, Norveška, Njemačka, Poljska, Španjolska i Švicarska), gdje živi samo u planinskiim područjima. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta nije poznata.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s dva lokaliteta od kojih je jedan na planini Medvednici, a drugi na području masiva Velike Kapele.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Pyronemataceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eriksson, Ove E. (1899-12-31 23:00:00) New Notes on Ascomycetes. http://www8.umu.se/myconet/asco/litt/newNotes.html.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -