CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Psilopezia nummularialis (snimka/photo I. Kušan)

smeđa novčica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003013

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Psilopezia nummularialis Pfister & Cand. (HRCP003013). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3013. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Mijenjanje vodnog režima i prirodne površinske strukture tla te vegetacije gorskih izvora i vodotoka (uglavnom zbog iskorištavanja pitke vode, potapanja hidroakumulacijskim jezerima, kanaliziranja i čišćenja korita te miniranja radi probijanja puteva). Budući da je vrsta u potpunosti vezana za krupne drvne ostatke, dodatno je ugrožava svaka degradacija prirodnih starih šuma.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Smeđa novčica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala, pogotovo u neposrednoj blizini gorskih izvora i vodotoka. Osim toga, na lokalitetu na kojem je vrsta pronađena trebalo bi zabraniti crpljenje vode i mijenjanje prirodne površinske strukture tla i vegetacije u širem području izvora, te zabraniti miniranje radi probijanja šumskih puteva.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju u travnju te od kolovoza do studenog.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi kao saprotrof na trajno ili povremeno natopljenim raspadajućim trupcima u listopadnim i miješanim šumama. Najčešći supstrati su trupci jasena (Fraxinus sp.), bukve (Fagus sylavtica), vrbe (Salix sp.), johe (Alnus sp.), hrasta (Quercus sp.) i bagrema (Robinia pseudoacacia) obrasli mahovinom. Vrsta je vezana uz inundacijsku zonu gorskih izvora i potoka.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u pet zemalja (Francuska, Hrvatska, Italija, Njemačka i Švicarska) i vrlo je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta nije poznata.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s jednog lokaliteta, u okolici Vrbovskog.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Rhizinaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -