CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

tamnosmeđa zdjeličarka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003003

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Peziza subumbrina Boud. (HRCP003003). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3003. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrsta
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    6 Ljudsko zadiranje i uznemiravanje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Vrsta je najvećim dijelom vezana za zimi vlažna tla šumskih puteva i staza u sredozemnim zimzelenim šumama. Šumski putevi i staze zarastaju zbog nekorištenja ili nestaju kao mikrostanište zbog erozije i upotrebe teške mehanizacije. Kolonizacija gljiva s takvih mikrostaništa na novoprobijene puteve dugogodišnji je proces. Također, vrsta je ugrožena zbog izrazito malobrojnih i međusobno udaljenih populacija.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Tamnosmeđa zdjeličarka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    U svim preostalim starim zimzelenim sredozemnim šumama treba zaustaviti svaku sječu i degradaciju te ih prepustiti prirodnom razvoju. U takvim bi šumama šumske puteve i staze trebalo održavati u stanju stalnog, ali neintenzivnog korištenja.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju od studenog do siječnja na sredozemnom, a od srpnja do rujna na kontinentalnom području.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi na rubovima šumskih puteva i staza, strminama uz puteve te na zemljanim sipinama. Supstrat je uvijek zaposjednut mahovinom ili sitnim trulim biljnim ostacima. U Europi je pretežno rasprostranjena u široj sredozemnoj regiji, najviše u šumama hrasta crnike (Quercus ilex) te u toplijem dijelu atlantskog područja. U Kini se javlja na 2000 m nadmorske visine, u zoni listopadne šume.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u osam zemalja (Belgija, Češka, Francuska, Hrvatska, Irska, Njemačka, Španjolska i Velika Britanija), i u većini je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan Europe poznata je iz pokrajine Sečuan u Kini.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zabilježena je na sedam lokaliteta: na otocima Braču i Zlarinu te u okolici Dubrovnika i Virovitice.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Pezizaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -