CRVENI POPIS
Natrag
Peziza muscicola (snimka/photo N. Matočec)
mahovinska zdjeličarka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003002
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Peziza muscicola Donadini (HRCP003002). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3002. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Neven Matočec
Ivana Kušan
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrsta
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Šumski putevi i staze zarastaju zbog nekorištenja ili nestaju kao mikrostanište zbog erozije i upotrebe teške mehanizacije. Kolonizacija gljiva s takvih mikrostaništa na novoprobijene puteve dugogodišnji je proces. Također, vrsta je ugrožena zbog izrazito malobrojnih i međusobno udaljenih populacija. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 % - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Mahovinska zdjeličarka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Oba su hrvatska nalaza iz Parka prirode Medvednica. - Potrebne mjere očuvanja
2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Najvrednije šumske puteve i staze, s obzirom na biološku raznolikost gljiva, trebalo bi održavati u stanju stalnog ali neintenzivnog korištenja. Prilikom šumarskih radova ne bi se smjelo odlagati grane i grančice na šumske puteve i staze. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se razvijaju u srpnju i kolovozu u alpskoj zoni, u rujnu i listopadu u kontinentalnim krajevima te u studenom na sredozemnom području. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi na trajno vlažnom kiselom tlu zaposjednutom mahovinama, uz rubove šumskih puteva i staza, na sredozemnim primorskim dinama i u sredozemnim zimzelenim šumama te u gorskim šumama i na alpskim staništima s drijasom (Dryas octopetala) u južnijim krajevima Europe. U Hrvatskoj je nađena u gorskoj bukovoj šumi (Fagus sylvatica). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u šest zemalja (Austrija, Francuska, Hrvatska, Italija, Španjolska i Njemačka) i vrlo je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan Europe nije poznata. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je s dva lokaliteta, na planini Medvednici.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Pezizomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Pezizales - Porodica
Pezizaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Siquier,J.L., Lillo,X., Constantino,C. & Pérez-de-Gregorio,M.A. ( 1995). Estudi de la micoflora de S´Albufera de Mallorca. In: A.Martínez Taberner & J.Mayol Serra (eds.). S´Albufera de Mallorca, Monogr.Soc.Hist.Nat.BalearsMonogr.Soc.Hist.Nat.Balears4:59-70 <10591>
Siquier,J.L., Lillo,X., Constantino,C. & Pérez-de-Gregorio,M.A. ( 1995). Estudi de la micoflora de S´Albufera de Mallorca. In: A.Martínez Taberner & J.Mayol Serra (eds.). S´Albufera de Mallorca, Monogr.Soc.Hist.Nat.BalearsMonogr.Soc.Hist.Nat.Balears4:59-70 <10591>
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -