CRVENI POPIS
NatragLactarius porninsis (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)
ariševa mliječnica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002993
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Lactarius porninsis Rolland (HRCP002993). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2993. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Zbog odsutnosti ariša u autohtonoj vegetaciji Hrvatske, vrsta ovisi o pojedinim nasadima ariša koji svojim ekološkim uvjetima mogu nadomjestiti prirodno stanište. Nasadi ariša u Hrvatskoj zauzimaju razmjerno male površine, te nisu postojana staništa zbog eksploatacijskih golosječa. Osim zbog manjka odgovarajućih i postojanih staništa, vrsta je ugrožena i zbog malobrojnosti populacije. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Ariševa mliječnica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Najvrednije nasade ariša, s obzirom na biološku raznolikost gljiva, treba izuzeti iz bilo kakve sječe. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se razvijaju od srpnja do studenog (prosinca). - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u autohtonim crnogoričnim šumama planinskih predjela u mikorizi s europskim arišem (Larix decidua), rjeđe u nasadima ariša (Larix spp.). U Hrvatskoj je nađena uz ariše (Larix sp.) posađene u šumi hrasta kitnjaka (Quercus petraea) i šumskog kestena (Castanea sativa). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u petnaestak zemalja. Rijetka je izvan prirodnog areala europskog ariša. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, živi u Aziji. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s jednog lokaliteta, u okolici Samobora.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Russulales - Porodica
Russulaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Hallingbäck & Aronsson (2014-02-06 23:00:00) Ekologisk katalog över storsvampar och myxomyceter. Uppdaterad lista av andra upplagan.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -