CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

dupljarski kopitar

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002989

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Inonotus nidus-pici Pilát (HRCP002989). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2989. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zdenko Tkalčec
    Armin Mešić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.3 Sječa i iskorištavanje drveta
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Manjak ili potpuni nedostatak starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, premalo površina pod šumama prašumskog tipa te malobrojnost populacije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Dupljarski kopitar je strogo zaštićen Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedno od dva nalazišta ove vrste u Hrvatskoj je u zaštićenom području, Spomeniku parkovne arhitekture Maksimir.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj starih stabala.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se mogu pronaći tijekom većeg dijela godine.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi kao parazit u dupljama starih stabala različitih vrsta bjelogoričnog drveća, najčešće na hrastovima (Quercus spp.), i to posebno na ceru (Q. cerris).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u desetak zemalja i vrlo je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Poznata je samo iz Europe.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s dva lokaliteta, u park-šumi Maksimir u Zagrebu i u Vinkovcima.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Agaricomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Hymenochaetales
  • Porodica
    Hymenochaetaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Tellería,M.T. ( 1980). Contribución al estudio de los Aphyllophorales españoles, Biblioth.Mycol.Biblioth.Mycol.74 <183>
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -