CRVENI POPIS
NatragHericium flagellum (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)
jelov igličar
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002974
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN C1)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Hericium flagellum (Scop.) Pers. (HRCP002974). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2974. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5 Korištenje bioloških resursa, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 9 Onečišćenje - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Manjak ili potpuni nedostatak krupnih drvnih ostataka (trupaca, mrtvih uspravnih stabala) i starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, premalo površina pod šumama prašumskog tipa, onečišćenje zraka te skupljanje plodišta za hranu. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Jelov igličar je strogo zaštićen Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Većina nalazišta ove vrste u Hrvatskoj je u zaštićenim područjima, u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Risnjak te u Parku prirode Medvednica. - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. Sječu u nacionalnim parkovima treba potpuno zaustaviti čime bi se znatno povećale površine pod šumama prašumskog tipa (ekološki zdrave šume). Također, treba dosljedno provoditi postojeće mjere zaštite i smanjiti onečišćenje zraka. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se razvijaju od rujna do studenog. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi u starim šumama (najčešće prašumskog tipa) s jelom (Abies alba), kao saprotrof krupnih drvnih ostataka i odumrlih dijelova starih stabala jele. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Živi u južnoj i srednjoj Europi, na području areala jele, i prilično je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Poznata je samo iz Europe. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je s desetak lokaliteta, u Lici, Gorskom kotaru i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Russulales - Porodica
Hericiaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -