CRVENI POPIS
Natrag
Helvella spadicea (snimka/photo N. Matočec)
crno-bijeli hrčak
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002971
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN C1)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Helvella spadicea Schaeff. (HRCP002971). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2971. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Neven Matočec
Ivana Kušan
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5 Korištenje bioloških resursa, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Preostale površine s prirodnim pješčanim obalama velikih rijeka, koje čine jedino poznato stanište ove vrste u našoj zemlji, vrlo su male i iznimno ugrožene različitim hidrotehničkim zahvatima i iskorištavanjem pijeska. Osim toga, vrsta se smatra jestivom, pa je zbog većih dimenzija plodišta i uočljivosti u prirodnom okolišu, ugrožena i skupljanjem za hranu. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Crno-bijeli hrčak je strogo zaštićen Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba dosljedno provoditi postojeće mjere zaštite. Također, potrebno je osigurati stabilne uvjete staništa na lokalitetima na kojima je pronađena (vrbici i topolici uz rijeke Dravu i Neretvu). To uključuje očuvanje prirodnog vodnog režima, izuzimanje sve drvenaste vegetacije od bilo kakve sječe te zabranu iskorištavanja pijeska i drugih oblika remećenja tla. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Na sredozemnom i toplom atlantskom području Europe plodišta se razvijaju od prosinca do travnja, uz velike kontinentalne rijeke i u pješčarskim stepama Euroazije i Sjeverne Amerike u travnju i svibnju, a u visokim planinama od lipnja do početka rujna. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi na pješčanim tlima prirodnih obalnih zona alpskih potoka i velikih nizinskih rijeka te na pješčarskim stepama uz različite vrste topola (Populus spp.), rijetko vrba (Salix spp.), a također i na primorskim obalnim dinama uz primorski bor (Pinus pinaster). U Hrvatskoj je poznata samo s pješčanih nanosa uz velike nizinske rijeke. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u dvadesetak zemalja. Rasprostranjena je na području Sredozemlja, na obalnim područjima toplijeg dijela Atlantika, u Alpama i na područjima pješčarskih stepa te velikih rijeka srednje i istočne Europe. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta zabilježena je u Alžiru, središnjim i jugozapadnim dijelovima Azije te na području Stjenjaka u SAD-u. - Nacionalna rasprostranjenost
Pronađena je na devet lokaliteta, od čega ih je osam uz rijeku Dravu, a jedan uz rijeku Neretvu.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Pezizomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Pezizales - Porodica
Helvellaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bosch,P., Cortés,C., Duaigües,C., Garriga,M., Gomis,C., Herrero,C., Labraña,J., Martínez,J., Miró,C., Miró,J.F., Mitjana,J., Montón,J.J. et al. ( 1999). Els bolets de les terres de Lleida, Institut d´Estudis Ilerdencs <10725>
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -