CRVENI POPIS
Natrag
Desmazierella acicola (snimka/photo N. Matočec)
borova bodljočaška
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002962
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Desmazierella acicola Lib. (HRCP002962). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2962. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Neven Matočec
Ivana Kušan
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 7.1 Požari i suzbijanje požara - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
U našoj zemlji vrsta je pronađena samo u jednom starijem nasadu šumskog bora, uklopljenom u šumu hrasta kitnjaka (Quercus petraea) i šumskog kestena (Castanea sativa). Prikladni nasadi su u Hrvatskoj vrlo rijetki i podložni su potpunoj sječi jer nisu osmišljeni kao trajno stanište, dok su prirodne šume šumskog i crnog bora, kao potencijalno stanište vrste, vrlo malih površina i lako bi mogle nestati u požaru. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 % - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Borova bodljočaška je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedini poznati lokalitet ove vrste u Hrvatskoj je na području Parka prirode Medvednica. - Potrebne mjere očuvanja
2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Šumu hrasta kitnjaka i šumskog kestena s uklopljenim nasadom šumskog bora, u kojoj je vrsta pronađena, kao i sve prirodne šume šumskog i crnog bora, potrebno je izuzeti iz svake sječe, štititi od požara te u njima osigurati neometan razvoj tla i listinca. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se razvijaju od siječnja do svibnja. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi kao saprotrof na otpalim listovima različitih vrsta borova (Pinus spp.) u gorskim i borealnim šumama te u nasadima šumskog i crnog bora (Pinus sylvestris i P. nigra). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u petnaestak zemalja, uglavnom srednje, sjeverne i istočne Europe. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, rasprostranjena je na području Stjenjaka u SAD-u. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s jednog lokaliteta, na planini Medvednici.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Pezizomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Pezizales - Porodica
Chorioactidaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eriksson, Ove E. (1899-12-31 23:00:00) The non-lichenized ascomycetes of Sweden. Department of Ecology and Environmental Science. Umeå University.
Vila,J., Àngel,F., Mayoral,A. & Hoyo,P. ( 1998). Segona aportació al coneixement dels macromicets de la zona de Garraf, Revista Catalana Micol.Revista Catalana Micol.21:45-61 <10603>
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -