CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Aleuria boudieri (snimka/photo N.Matočec)

jarkocrvena tanjurica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002950

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Aleuria boudieri (Höhn.) J.Moravec (HRCP002950). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2950. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Šumski putevi i staze zarastaju zbog nekorištenja ili nestaju kao mikrostanište zbog erozije i upotrebe teške mehanizacije. Kolonizacija gljiva s takvih mikrostaništa na novoprobijene puteve dugogodišnji je proces. Prirodne obale malih slatkih voda vrlo su osjetljive, a često su i izložene degradaciji zbog različitih ljudskih zahvata. Također, vrsta je ugrožena zbog iznimne malobrojnosti i međusobne udaljenosti populacija.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Jarkocrvena tanjurica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Najvrednije šumske puteve i staze, s obzirom na biološku raznolikost gljiva, trebalo bi održavati u stanju stalnog ali neintenzivnog korištenja. Prilikom šumarskih radova ne bi se smjelo odlagati grane i grančice na šumske puteve i staze. Osim toga, prirodne obalne zone malih slatkovodnih staništa i njihov šumski sklop trebalo bi očuvati u prirodnom stanju.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se u kontinentalnim gorskim krajevima razvijaju od srpnja do listopada, a na sredozemnom području u siječnju.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi samo na golom šumskom tlu, uz rubove puteva i staza te na obalama slatkovodnih površina u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Obalne zone, slobodne od vaskularnih biljnih vrsta, rezultat su stalnog ispiranja hranjivih tvari i nedostatka kisika u obalnom tlu koje je trajno natopljeno vodom. Šumsko tlo staza i puteva nastalo je stalnim ljudskim i/ili životinjskim utjecajem (npr. gaženjem, ležanjem, lakim prijevozom, izvlačenjem trupaca), ali u mjeri koja ne uzrokuje snažnije erozivne procese.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u pet zemalja (Austrija, Francuska, Hrvatska, Španjolska i Švicarska) i iznimno je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan Europe nije zabilježena.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s jednog lokaliteta, u okolici Delnica.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Pyronemataceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -