CRVENI POPIS
Natrag
prašumska hrčkovica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002942
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Pseudorhizina sphaerospora (Peck) Pouzar (HRCP002942). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2942. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Neven Matočec
Ivana Kušan
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Gotovo ugrožena - NT A2c+3c+4c; C2a(i) ver 3.1 (Popov & Svetasheva 2019) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Manjak ili potpuni nedostatak krupnih drvnih ostataka (trupaca, mrtvih uspravnih stabala) i starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, malobrojnost populacije, te vrlo sporo dozrijevanje plodišta, uz to osjetljivih na isušivanje. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 % - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Prašumska hrčkovica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedini poznati lokalitet ove vrste u Hrvatskoj je na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. - Potrebne mjere očuvanja
2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. Na čitavom području Nacionalnog parka Plitvička jezera trebalo bi obustavljanjem svake sječe omogućiti stvaranje prašumskih uvjeta. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta sazrijevaju od početka lipnja do početka kolovoza, često na istom mjestu, ali, čini se, u desetljetnim razmacima. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
U srednjoj Europi živi u crnogoričnim i miješanim šumama prašumskog tipa na trulim, mahovinama posve obraslim trupcima jele (Abies alba), smreke (Picea abies), rijetko bukve (Fagus sylvatica). U Sjevernoj Americi živi u listopadnim i miješanim šumama na mahovinama obraslim trupcima različitih vrsta topola (Populus spp.), američkog javora (Acer negundo), breze (Betula papyrifera), rjeđe kanadske smreke (Picea glauca) i kanadske jele (Abies balsamea). U Skandinaviji se plodišta vrste pojavljuju samo na stovarištima drvnog materijala te uz pilane i rubove šumskih puteva, na tlu s drvnim ostacima. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u desetak zemalja, na području Skandinavije i u nekim planinskim masivima srednje Europe, i vrlo je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta rasprostranjena je u sjevernom dijelu Sjeverne Amerike, a poznata je i iz Japana, Kine te s Kavkaza. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s jednog lokaliteta, na području Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Pezizomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Pezizales - Porodica
Discinaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Eriksson, Ove E. (1899-12-31 23:00:00) The non-lichenized ascomycetes of Sweden. Department of Ecology and Environmental Science. Umeå University.
Eriksson, Ove E. (2009) The non-lichenized ascomycetes of Sweden. Department of Ecology and Environmental Science. Umeå University.
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -