CRVENI POPIS
Natrag
lepezasta kopitarka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002939
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Piptoporus soloniensis (Dubois) Pilát (HRCP002939). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2939. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Manjak ili potpuni nedostatak krupnih drvnih ostataka (trupaca, mrtvih uspravnih stabala) i starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, premalo površina pod šumama prašumskog tipa te iznimna malobrojnost populacije. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Lepezasta kopitarka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). - Potrebne mjere očuvanja
2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. Šuma u okolici Vinkovaca u kojoj je ova vrsta pronađena u međuvremenu je posječena, pa to nalazište više nije moguće zaštititi. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se mogu pronaći tijekom većeg dijela godine. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi kao saprotrof na krupnim drvnim ostacima šumskog kestena (Castanea sativa) i hrastova (Quercus spp.). U Hrvatskoj je vrsta pronađena u lužnjakovoj šumi na trupcima i odumrlim dijelovima starih stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je samo u četiri zemlje (Francuska, Hrvatska, Mađarska i Ukrajina) i iznimno je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, živi u Aziji i Sjevernoj Americi. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s jednog lokaliteta, u okolici Vinkovaca.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Polyporales - Porodica
Fomitopsidaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -