CRVENI POPIS
Natrag
Peziza boltonii (snimka/photo N. Matočec)
tamnozrnata zdjeličarka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002936
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Peziza boltonii Quél. (HRCP002936). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2936. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Neven Matočec
Ivana Kušan
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 7.1 Požari i suzbijanje požara, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Preostale površine s prirodnim pješčanim obalama velikih rijeka vrlo su male i iznimno su ugrožene. Ugrožavaju ih različiti hidrotehnički zahvati i iskorištavanje pijeska. Stari bušici na pjeskovitim tlima jadranske obale i otoka također su male površine i lako mogu nestati u požaru ili zbog intenzivne urbanizacije i neprimjerenog razvoja turizma. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Tamnozrnata zdjeličarka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Jedan od poznatih lokaliteta ove vrste u Hrvatskoj (Savska Opatovina u Zagrebu) potpuno je uništen pretvaranjem u njegovanu travnatu površinu, a obala rijeke je kanalizirana. Drugi lokalitet sa starim bušikom na otoku Biševu potpuno je stradao u nedavnom požaru. Na preostala dva nalazišta trebalo bi osigurati neometan prirodni razvoj staništa. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Na pjeskovitim dinama sredozemnog i toplog atlantskog područja Europe te bušicima, plodišta se razvijaju u studenom i prosincu, a uz rijeku Savu u ožujku i travnju. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi kao saprotrof na primorskim obalnim dinama, a u Hrvatskoj je zabilježena na pjeskovitim prirodnim obalama rijeke Save i u bušicima (vegetacija Cistus spp.) na pjeskovitom tlu. Jedino je u Danskoj zabilježena na karbonatnim i glinastim tlima u šumama. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u devet zemalja (Češka, Danska, Francuska, Hrvatska, Italija, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Velika Britanija). Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta nije pronađena. - Nacionalna rasprostranjenost
Pronađena je na četiri lokaliteta: dva uz rijeku Savu na području grada Zagreba, jedan na otoku Braču i jedan na otoku Biševu.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Pezizomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Pezizales - Porodica
Pezizaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Hansen, L. & Knudsen, H. (2016-05-05 22:00:00) Nordic Macromycetes, vol. 1: Ascomycetes
Index Fungorum (2016-02-03 23:00:00) http://www.indexfungorum.org/
Robert, V., Stegehuis, G. and Stalpers, J. (2016-02-03 23:00:00) The MycoBank engine and related databases. http://www.mycobank.org
Vila,J., Àngel,F., Mayoral,A. & Hoyo,P. ( 1998). Segona aportació al coneixement dels macromicets de la zona de Garraf, Revista Catalana Micol.Revista Catalana Micol.21:45-61 <10603>
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -