CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

suhoperkina močvarnica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002931

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B2ab(ii,iii,iv); C1+2a(i); D)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mešić, A., Tkalčec, Z. (2008): Myriosclerotinia dennisii (Svrček) J.Schwegler (HRCP002931). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2931. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.3 Sječa i iskorištavanje drveta
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Sušenje i nestajanje cretova zbog melioracijskih zahvata, prirodne sukcesije i iskorištavanja treseta, te malobrojnost populacije. Cretovi su, kao jedino stanište ove vrste u Hrvatskoj, malih i vrlo ograničenih površina pa ih je lako ugroziti ili uništiti.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Suhoperkina močvarnica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Cret Dubravicu treba nastaviti održavati mjerama aktivne zaštite (redovita košnja, uklanjanje drvenaste vegetacije). Također, potrebno je inventarizirati gljive svih preostalih neistraženih cretova sa suhoperkama i utvrditi eventualnu prisutnost ove vrste, kao i stabilnost uvjeta koji su nužni za njezino održanje.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta sazrijevaju od kraja travnja do kraja lipnja, a sklerociji dovršavaju razvoj u rujnu ili listopadu.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi na cretovima sa suhoperkama (Eriophorum spp.) kao parazit na vrstama Eriophorum angustifolium, E. latifolium, E. scheuchzeri i E. vaginatum. Plodišta se razvijaju u proljeće iz sklerocija koji su prezimili u cvatnoj stapci domadara i bili trajno natopljeni ili uronjeni u vodu. Spore sazrijevaju u vrijeme cvatnje domadara. Dva do četiri tjedna nakon klijanja spore u cvatu (infekcija), micelij naseljava glavni dio cvatne stapke. Do jeseni u šupljinama stapke nastaju začeci novih sklerocija koji razviju svoja konačna tkiva i oblik.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u petnaestak zemalja srednje i sjeverne Europe. Na svom staništu u sjevernijim krajevima Europe nije rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta poznata je iz sjevernog dijela Sjeverne Amerike.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s jednog lokaliteta, na acidofilnom cretu Dubravici u Hrvatskom zagorju.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Leotiomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Helotiales
  • Porodica
    Sclerotiniaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eriksson, Ove E. (1899-12-31 23:00:00) The non-lichenized ascomycetes of Sweden. Department of Ecology and Environmental Science. Umeå University.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -