CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

štitasta pločarica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002906

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Discina parma J.Breitenb. & Maas Geest. (HRCP002906). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2906. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.3 Sječa i iskorištavanje drveta
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestajanje bjelogoričnih i miješanih starih šuma i prašuma, malobrojnost populacije, te vrlo sporo dozrijevanje plodišta, uz to osjetljivih na isušivanje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 %
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Štitasta pločarica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedino nalazište ove vrste u Hrvatskoj je u Nacionalnom parku Plitvička jezera.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba potpuno i strogo zaštititi sve stare šume u Nacionalnom parku Plitvička jezera. To znači da treba dopustiti odraslim stablima da dožive starost i da prirodno umru, ne treba ih izvlačiti ni premještati nakon što se sama sruše. Općenito, treba promijeniti način gospodarenja šumama, i to tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju od kraja travnja do početka srpnja.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi u šumama prašumskog tipa s bukvom (Fagus sylvatica), bukvom i jelom (Abies alba) te u sastojinama s drugim bjelogoričnim drvećem: jasenom (Fraxinus sp.), brijestom (Ulmus sp.), javorom (Acer sp.) i lijeskom (Corylus sp.). Razgrađuje mrtva uspravna stabla, trupce, panjeve i ostale krupne ostatke bukve, gorskog jasena (Fraxinus excelsior) i drugog bjelogoričnog drveća.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u devet zemalja (Austrija, Crna Gora, Danska, Francuska, Hrvatska, Italija, Njemačka, Slovenija i Švicarska) i vrlo je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta nije zabilježena.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s jednog lokaliteta, na području Nacionalnog parka Plitvička jezera.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Discinaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Krikorev (1899-12-31 23:00:00) Tillägg och ändringar i DynTaxa. Excel-fil 2009-06-23.
    Krikorev, Michael (2009) Tillägg och ändringar i DynTaxa. Excel-fil 2009-06-23.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -