CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

crveneća krastoporka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002902

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Ceriporiopsis subrufa (Ellis & Dearn.) Ginns (HRCP002902). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2902. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zdenko Tkalčec
    Armin Mešić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.3 Sječa i iskorištavanje drveta
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Manjak ili potpuni nedostatak krupnih drvnih ostataka (trupaca, mrtvih uspravnih stabala) i starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, premalo površina pod šumama prašumskog tipa te iznimna malobrojnost populacije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 %
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Crveneća krastoporka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedina dva nalazišta ove vrste u Hrvatskoj su u zaštićenim područjima, u Nacionalnom parku Plitvička jezera i u Posebnom rezervatu šumske vegetacije Prašnik.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. Sječu u nacionalnim parkovima treba potpuno zaustaviti čime bi se znatno povećale površine pod šumama prašumskog tipa (ekološki zdrave šume).
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se mogu pronaći tijekom većeg dijela godine.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi kao saprotrof na krupnim drvnim ostacima bjelogoričnog drveća (prvenstveno na trupcima). U Hrvatskoj je vrsta pronađena u bukovoj šumi na trupcu bukve (Fagus sylvatica) i u hrastovoj šumi na trupcu hrasta lužnjaka (Quercus robur).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je samo u četiri zemlje (Češka, Danska, Hrvatska i Srbija) i iznimno je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, živi i u Sjevernoj Americi.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s dva lokaliteta: u Nacionalnom parku Plitvička jezera i u Posebnom rezervatu šumske vegetacije Prašnik kraj Okučana.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Agaricomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Polyporales
  • Porodica
    Phanerochaetaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Hansen, L. & Knudsen, H. (1899-12-31 23:00:00) Nordic Macromycetes, vol. 3: Heterobasidioid, aphyllophoroid and gastromycetoid basidiomycetes
    Hofton, H. (2014-11-30 23:00:00) Checklist of polyporoid fungi in Norway, Sweden, Finland and Denmark, with scientific and vernacular names
    Robert, V., Stegehuis, G. & Stalpers, J. (2017-04-24 22:00:00) The MycoBank engine and related databases
    Ryvarden, L. & Melo, I. (2017-12-20 23:00:00) Poroid fungi of Europe
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -