CRVENI POPIS
Natrag
istarski regoč
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002862
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Belančić, A., Bogdanović, T., Franković, M., Ljuština, M., Mihoković, N., Vitas, B. (2008): Gomphus pulchellus (Selys, 1840) (HRCP002862). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2862. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Anita Belančić
Tomislav Bogdanović
Matija Franković
Maša Ljuština
Nino Mihoković
Boria Vitas
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Premalo podataka za procjenu.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uzroci ugroženosti: Nepoznati. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Strogo zaštićena zavičajna svojta – Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06). - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1. Istraživanje - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Usmjerena faunistička istraživanja velikih stajaćica u Istri.
- Biologija vrste
- Opis
Izrazito vitak zadak istarskog regoča koji se pri vrhu, na osmom i devetom kolutiću, tek neznatno širi daje mu nježan izgled i izdvaja ga od ostalih vrsta roda. Tijelom mu prevladava svijetlo žućkasta do zelenkasta boja, obogaćena dvostrukim crnim prugama koje se protežu duž cijelog zatka. Oči su u oba spola nježno modre. Za razliku od ostalih vrsta regoča, postrani dio oprsja iscrtan mu je izrazito tankim crnim crtama od kojih, za vrstu jedinstvena, zavojita i cjelovita crna crta spaja prednji par krila i kuk srednje noge. Krila su obaju spolova prozirna, iscrtana mrežom žilica i velikom svjetlosmeđom pterostigmom. Gledano odozgo, zadčani nastavci mužjaka potpuno su tamni, dosta kratki i izrazito razmaknuti. Veličina: 47–50 mm, zadak 34–38 mm, dužina stražnjeg krila 27–31 mm. - Staništa
A.1. Stajaćice - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Istarski regoč jedina je vrsta roda koja se razmnožava samo u stajaćim i sporotekućim vodama. Najčešće su to spore nizinske rijeke i njihovi mrtvi rukavci, sporotekući kanali, ribnjaci i šljunčare nad kojima mužjaci, tražeći ženke, valovito lete tek nekoliko centimetara nad vodom. Ličinke nastanjuju pjeskovito dno koje može biti i pokriveno detritusom. Ukopavaju se u pijesak, a love plijen većinom mehanorecepcijom, tj. osjećajući njegovo kretanje. Za razliku od mnogih vrsta vretenaca koje miruju na vegetaciji, mužjaci istarskog regoča mnogo vremena provode mirujući na tlu. Razdoblje leta je kratko, a vrsta izlijeće dosta rano. Tako ih možemo vidjeti u odraslom obliku od svibnja do sredine kolovoza. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Vrsta zapadnoeuropskog rasprostranjenja s istočnom granicom areala u srednjoj Njemačkoj i zapadnoj Italiji. Rasprostranjenje joj se širi posljednjih desetljeća. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je poznata iz nalaza samo jednog mužjaka u Istri, što je najistočnije poznato nalazište. To može biti posljedica njezina rasprostiranja, ali i pogreške pri označivanja uzorkovanog materijala.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Odonata - Porodica
Gomphidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Askew, R.R. (1988)
Dijkstra, K.D.B. et al. (2002)
Heidemann, H. & Seidenbusch, R. (2002)
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Western Clubtail (engleski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -