CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

veliki tresetar

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002836

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Belančić, A., Bogdanović, T., Franković, M., Ljuština, M., Mihoković, N., Vitas, B. (2008): Leucorrhinia pectoralis (Charpentier, 1825) (HRCP002836). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2836. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Anita Belančić
    Tomislav Bogdanović
    Matija Franković
    Maša Ljuština
    Nino Mihoković
    Boria Vitas
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Dosad je poznato dvanaest novijih nalazišta u Hrvatskoj.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    6 Ljudsko zadiranje i uznemiravanje, 11 Klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: Južni rub rasprostranjenja. Isušivanje močvara i ostali hidrotehnički zahvati. Prirodna sukcesija staništa i klimatske promjene. Unošenje biljojedih riba u stanište.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo zaštićena zavičajna svojta – Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06). Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore – dodatci II. i IV. Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) – dodatak II.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2. Upravljanje kopnom/vodama
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Aktivna zaštita poznatih nalazišta, posebice ribnjaka (održavanje vodnog režima i kakvoće vode, sprječavanje unošenja biljojedih riba u stanište).
  • Potrebna istraživanja
    1. Istraživanje
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Usmjerena istraživanja.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Veliki tresetar najveća je vrsta tresetara. Crvenkasto tamnosmeđe oči odudaraju od bijelog lica. U mužjaka prevladava tamnosmeđa obojenost oprsja i zatka, s velikim tamnocrvenim oznakama do šestog zadčanog kolutića. Na sedmom je kolutiću mužjakova zatka velika žuta pjega. Takvu pjegu imaju i ženke, ali zbog žutih oznaka, raspoređenih na tamnoj podlozi gornjeg dijela zatka, ne dolazi toliko do izražaja. Krajevi zatka kao i zadčani nastavci ujednačeno su tamno obojeni u oba spola. Krila su mužjaka i ženke ukrašena tamnim pjegama na bazi stražnjeg para i s tamnom pterostigmom. Baze oba para krila ženki dodatno su naglašene jantarnožutom obojenošću koja blijedi prema sredini krila. Mužjaku je svojstvena dlakavost sekundarnoga spolnog organa i prilično velika, pa onda i izrazito uočljiva, kukasta izbočina. Veličina: 32–39 mm, zadak 23–27 mm, dužina stražnjeg krila 30–33 mm.
  • Staništa
    A.1. Stajaćice
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Velikog tresetara možemo naći nad tresetištima, u blago kiselim jezercima, starim rukavcima i ribnjacima mezotrofnog do eutrofnog karaktera, bogatih i vodenom i močvarnom vegetacijom. To je najtermofilniji tresetar s rasprostranjenošću koja seže najdalje na jug. Mužjaci većinom vrebaju plijen s obalne vegetacije, a kada ženka uđe u njihov vidokrug odmah se s njom pokušavaju pariti. Dvojac će odletjeti, smjestiti se na zemlju ili u okolno grmlje i pariti se. Nedugo zatim ženka će polagati jajašca, dodirujući vrškom zatka vodenu površinu. Vrijeme izlijetanja počinje krajem travnja ili u svibnju, a broj jedinka najveći je u lipnju. Sezona leta završava u rujnu.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Vrsta eurosibirskog rasprostranjenja kojoj areal seže južnije od ostalih vrsta roda Leucorrhinia u Europi, ali je u južnoj i zapadnoj Europi rijetka i može se naći samo u nizu izdvojenih populacija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U nas vrstu nalazimo u nizu staništa, postankom vezanih uz rijeku Savu, Dravu i njihove pritoke, a i na ribnjacima srednje Hrvatske


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Insecta
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Odonata
  • Porodica
    Libellulidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Askew, R.R. (1988)
    De Jong, Y.; Verbeek, M.; Michelsen, V.; Bjørn, P. D. P.; Los, W.; Steeman, F.; Bailly, N.; Basire, C.; Chylarecki, P.; Stloukal, E.; Hagedorn, G.; Wetzel, F.; Glöckler, F.; Kroupa, A.; Korb, G.; Hoffmann, A.; Häuser, C.; Kohlbecker, A.; Müller, A.; Güntsch, A.; Stoev, P.; Penev, L. (2014). Fauna Europaea – all European animal species on the web. Biodiversity Data Journal. 2: e4034.
    Dijkstra, K.D.B. et al. (2002)
    Heidemann, H. & Seidenbusch, R. (2002)
    Sahlén, G. (2004-03-19 00:00:00) Sveriges trollsländor
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Yellow-spotted Whiteface (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -