CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

iverak zlatopjeg

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002815

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S., Dadić, V. (2008): Pleuronectes platessa Linnaeus, 1758 (HRCP002815). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2815. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Jardas
    Armin Pallaoro
    Nedo Vrgoč
    Stjepan Jukić-Peladić
    Vlado Dadić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Nema dovoljno podataka o rasprostranjenosti i stanju populacije da bi se mogla odrediti kategorija ugroženosti.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.4.3 Nenamjerni učinci: mali razmjer (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja) [žetva], 5.4.4 Nenamjerni učinci: veliki razmjer (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja) [žetva], 9 Onečišćenje, 11 Klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Iverak je ugrožen gospodarskim i malim ribolovom, pogotovo dubinskom koćom i mrežama stajaćicama, samo kao slučajna lovina. Ugrožavanju pridonosi i njegova mala gustoća populacije, spor rast i dugo generacijsko vrijeme (5–14 god.), ograničeno područje rasprostranjenosti, onečišćenje priobalnog mora, laguna i estuarija, degradacija staništa kao posljedica ribolova i onečišćenja mora, a budući da je riječ o borealnoj vrsti – i globalno zatopljenje.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Djelotvorno se može zaštititi regulacijom pridnenog ribolova tako da se uz postojeće mjere odrede strogo zaštićena područja ribolovnog mora, gdje bi poglavito pridneni ribolov bio zakonski strože uređen i/ili naizmjeničnim ribolovom po zonama. Boljim poznavanjem njegove biologije, ekologije i staništa te uvođenjem praćenja stanja (monitoring) dobile bi se i druge mogućnosti zaštite.
  • Potrebna istraživanja
    1.3 Biologija i ekologija, 3. Praćenje stanja
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Boljim poznavanjem njegove biologije, ekologije i staništa te uvođenjem praćenja stanja (monitoring) dobile bi se i druge mogućnosti zaštite.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naraste u dužinu do 1 m, a u masu do oko 7 kg, ali su do sad uhvaćeni primjerci obično bili manji, dugi do 45 cm. Tijelo je ovalno, visoko i jako plosnato, visinom stane 2 puta u standardnu dužinu. Oči su na desnoj strani glave, ovalne, a donje oko smješteno je djelomično ispred gornjeg. Iza očiju, sredinom glave, pruža se vodoravan niz od 4–7 koštanih kvržica. Gornji pr fil glave izrazito je konkavan. Gubica je kratka, u odraslih primjeraka nešto duža od većeg promjera oka. Obod škržnog pretpoklopca je slobodan. Usta su malena, kosa, a donja je čeljust blago ispupčena. Ljuske su sitne, općenito cikloidne. Bočna pruga razvijena je na oba boka, a iznad prsnih peraja blago izdignuta, prekrivena s 88 do 115 ljusaka s porom. Izmetni otvor smješten je na slijepom boku. Leđna i podrepna peraja su dugačke, leđna počinje na glavi iznad oka i proteže se cijelom leđnom stranom trupa. Najdu že šip či ce leđne i podrepne peraje otprilike su na sredini ili na početku stražnje polovine peraje. Prsne i trbušne peraje su malene, jednake na oba boka. Stražnji rub repne peraje je zaobljen. Formula peraja glasi: D. 65–79, A. 48–59, P. 3–9, V. 6–7 šipčica. Na okatom boku je smeđast do crnkast, s karakterističnim okruglim crvenim ili narančastim pjegama koje su na većim primjercima okružene bijelim prstenom. Na slijepom je boku bjelkast. Mriješćenje započinje kad se temperatura mora spusti vrlo nisko (ispod 10 °C). Ikra je pelagijska, ali bez uljne kapi u žumanjku. Ličinački stadij i preobrazba traju kratko. Mužjaci spolno sazriju s 2–6, a ženke s 3–7 godina života. Fekunditet je do 50.000 ikre. Aktivan je noću, a danju miruje na dnu, ukopan u sediment. Karnivoran je, hrani se uglavnom školjkašima s tankom ljušturom i mnogočetinašima. Može do živjeti 50 godina, a ženke žive duže od mužjaka.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Iverak zlatopjeg je demerzalna, oceanodromna, morska i brakična vrsta od umjerenih do hladnih voda. Zadržava se na kontinentskoj podini do 200 m dubine, na različitim vrstama dna, ali više voli šljunkovito-pjeskovita i pjeskovito-muljevita. Odrasli primjerci se zadržavaju dublje, a mladi u sasvim plitkim vodama, najčešće na pješčanim plažama; ulaze u estuarije i lagune. Dok miruje na dnu, plitko se ukopava u supstrat. Odgovara mu raspon temperatura vode od 2 do 15 °C.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Iverak zlatopjeg je istočnoatlantska borealna vrsta. Rasprostranjen je od Bijelog i Barentsova mora, Islanda i Foroyerskih otoka preko Baltičkog i Sjevernog mora do Gibraltara i Maroka (FAO: 27, 34, 37). U Sredozemnom moru rasprostranjen je u njegovu sjeverozapadnom dijelu.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U istočnom Jadranu rasprostranjen je samo u krajnjem sjevernom dijelu (sjeverozapadna obala Istre).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Actinopterygii
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Acanthopterygii
  • Red
    Pleuronectiformes
  • Porodica
    Pleuronectidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Cooper, J. Andrew, and François Chapleau, 1998: Monophyly and intrarelationships of the family Pleuronectidae (Pleuronectiformes), with a revised classification. Fishery Bulletin, vol. 96, no. 4. 686-726.
    Eschmeyer, R. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Catalog of Fishes electronic version (15 January 2010). http://research.calacademy.org/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & Van der Laan, R. (eds). (2022). ECoF. Eschmeyer's Catalog of Fishes: Genera, Species, References. California Academy of Sciences. San Francisco. Electronic version accessed dd mmm 2022.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    Gilson, G. (1910). Contribution à l'étude biologique et économique de la plie. Trav. Stat. Rech. Relat. Pêche Marit. Ostende 4: viii, 1-127 + 32 p. plates
    International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 33 Addition to the Official List of Generic Names in Zoology of the generic name Pleuronectes Linnaeus, 1758 (class Actinopterygii) (Direction supplementary to Opinion 68).Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1C(C.22), 329-340 (1956)
    Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Robins, Richard C., Reeve M. Bailey, Carl E. Bond, James R. Brooker, Ernest A. Lachner, et al., 1991: World Fishes Important to North Americans Exclusive of Species from the Continental Waters of the United States and Canada. American Fisheries Society Special Publication, no. 21. 243.
    Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
    van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
  • Ostala hrvatska imena
    iverak, pašara, ploča, plat, jezik zlatni
  • Strana imena
    European Plaice (engleski), plie (francuski), passera (talijanski), Scholle (njemački)
  • Locus typicus
    europska mora (»Mari Europeao«)
  • Bibliografija
  • -