CRVENI POPIS
Natrag⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
hrvatska vučja stopa
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000028
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Ilijanić, L. (1994): Aristolochia croatica Horvati (HRCP000028). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/28. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ljudevit Ilijanić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Rijetka, endemična biljka.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
- - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Sprečavanje procesa zarašćivanja točila (siparišta), te zabrana građevnih i drugih radova na staništu biljke. Praćenje brojnosti populacije odnosno dinamike, barem na pojedinim lokalitetima. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Trajnica s podzemnim gomoljem, razmnožava se sjemenkama i vegetativna gomoljima. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Vapnenačka točila i ekstremno degradirani kamenjarski pašnjaci, karakteristična biljka zajednice primorskog mekinjaka (as. Drypetum jacquinianae). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Općenito je u prirodi u malobrojnim populacijama, samo je mjestimice obilno zabilježena na obroncima Svetog Vida na otoku Pagu. Brojnost se može mijenjati osobito u svezi s procesom zarašćivanja i umirivanja točila u prirodnoj sukcesiji vegetacije, zatim pri eventualnim građevnim ili sličnim zahvatima na staništu. Sakupljanje biljke ne predstavlja značajan problem.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Raste na Kvarnerskom području pa je nađena na otocima Pagu, Krku, Svetom Marku, u okolici Jadranova, Triblja i Drivenika u podvelebitskom primorju.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Piperales - Porodica
Aristolochiaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Horvatić, S., 1933: Prilozi flori otoka Paga. Prir. istraž. Jugosl. akad. 18: 193-203. Zagreb.
Horvatić, S., 1934: Flora i vegetacija otoka Paga, Prir. istraž. Jugosl. akad. 19: 116-372. Zagreb.
Horvatić, S., 1939: Pregled vegetacije otoka Raba s gledišta biljne sociologije. Prir. istraž. Jugosl. akad. 22: 1-96. Zagreb.
Šegulja, N., (mscr.): Einige Degradationsstadien der Vegetation im nordwestlichen Teil der ostadriatischen Küstenlandes.
Trinajstić, I., 1962: Prilog flori otoka Krka. Acta Bot. Croat. 20/21: 196-173.