CRVENI POPIS
Natrag
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
jadranska perunika
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000271
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Trinajstić, I. (1994): Iris adriatica Trinajstić (HRCP000271). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/271. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivo Trinajstić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Ugrožena, stenoendemična ilirsko-jadranska vrsta.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
Biljka se uzgaja u Botaničkom vrtu Šumarskog fakulteta i dobro uspijeva, ali je treba povremeno obnavljati. Do sada je uzgajana samo iz podanaka koji su sabrani u prirodi. - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Širenjem naselja uništena su nalazišta u okolici Zadra i Šibenika, a u sličnoj su opasnosti nalazišta u Bibinju i Bilicama. Proces prirodne sukcesije vegetacije prijeti zarašćivanjem pašnjaka elementima šumske vegetacije na svim nalazištima, osim na otoku Viru. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Vrsta se na većini nalazišta održavala intenzivnom pašom i paljenjem pašnjaka te sječom drvenastih vrsta. Nalazišta na otocima Viru i Braču treba zaštititi kao botaničke rezervate u kojima bi se sjekli drvenasti elementi. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Razmnožava se sjemenom i vegetativno podancima. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Vrsta vezana za poseban tip submediteranskih kamenjarskih pašnjaka koji pripadaju asocijaciji Festuco-Koelerietum splendetis, pa je možemo smatrati jednom od karakterističnih vrsta te asocijacije. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Populacije su siromašne s malobrojnim primjercima, iako pojedini klonovi mogu sadržavati više podanaka, nastalih prvotno od jednoga klijanca. Širenjem naselja uništena su nalazišta u okolici Zadra i Šibenika, a u sličnoj su opasnosti nalazišta u Bibinju i Bilicama. Proces prirodne sukcesije vegetacije prijeti zarašćivanjem pašnjaka elementima šumske vegetacije na svim nalazištima, osim na otoku Viru. Biljka se uzgaja u Botaničkom vrtu Šumarskog fakulteta i dobro uspijeva, ali je treba povremeno obnavljati. Do sada je uzgajana samo iz podanaka koji su sabrani u prirodi.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Kao jedan od vikarista srodstvenoga kruga Iris pumila (series Pumilae), ograničena je na primorska područja Hrvatske. Poznata je s otoka Vira, Čiova i Brača te Ravnih kotara i okolice Šibenika.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Asparagales - Porodica
Iridaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Trinajstić, I., D. Papeš, ž. Lovašen-Eberhardt i Lj. Baćani, 1980: Biosistematika i kariološka istraživanja roda Iris L. u flori Jugoslavije. IV. Simp. biosist. Jugosl. 25. Donji Milanovac.
Visiani, R., 1842: Flora Dalmatica 1. Lipsiae.