CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Podvrsta Iris sibirica L. ssp. sibirica (FOTO T. Nikolić)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

sibirska perunika

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002707

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c; B2b(ii,iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Topić, J., Nikolić, T., Mitić, B., Ortynski, N. (2005): Iris sibirica L. (HRCP002707). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2707. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Jasenka Topić
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      Božena Mitić
      Nataša Ortynski
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 12.1 Druga ugroza
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestanak staništa, brojnost se smanjuje zbog hidromelioracijskih radova (smanjivanje površina poplavnih livada), preoravanjem ili prirodnim progresivnim sukcesijama.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Vrsta je posredno zaštićena u dijelovima svojeg areala u nacionalnom parku Risnjak i u parkovima prirode Medvednica i Kopački rit.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite vrste, kao i zaštita travnjaka u Petrijevcima, staništu te svojte (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Podzemna je stabljika ove perunike (podanak) veoma vitka, naročito u usporedbi s perunikama iz sekcije Pogoniris. Uspravna stabljika je dugačka 50–120 cm. Veoma je vitka, pomalo spljoštena i obično ima tri mala stabljična lista. U unutrašnjosti je šuplja. Listovi su uski i blago sabljastog oblika, pri vrhu nisu tako zaobljeni kao listovi perunika iz sekcije Pogoniris. Listovi su dugački 25–80 cm, a široki dva do četiri (rijetko 10) mm. Stabljika završava s jednim do tri cvijeta (rijetko ima pet cvjetova). Ovojni listovi cvjetova u vrijeme cvjetanja su smeđaste boje i suhe. Dugačke su 30–50 mm. Cvjetna os dugačka je 4–7 mm. Cvjetne stapke dugačke su do 100 mm. Cvjetovi su ljubičastoplavi, rijetko bjelkasti ili čak sasvim bijeli (varijabilna osobina). Kao i u ostalih perunika, postoje dva kruga relativno sličnih listova ocvjeća. Vanjski listovi ocvjeća obojeni su uglavnom jače ljubičasto i prošarani plavkastocrvenkastim žilicama. Listovi ocvjeća blago su zaobljeni i eliptični. Najčešće su dugački 25–45 mm, a široki 12–20 mm. Plod je trobridni cilindrični tobolac, veličine 3–4 cm, tupih rubova. Sjemenke su spljoštene, s arilusom. Biljka je svjetla, pokazatelj bazičnih, siromašnih, vlažnih do mokrih tala i surovog humusa i treseta. Podnosi kolebanje u vodnom režimu. Zaposjeda uglavnom nizinski pojas, a na sunčanim mjestima zalazi i više. Prema tipu rasprostranjenosti je arktička i azijska biljka. Vrsta I. sibirica jedna je od rijetkih perunika u flori Hrvatske, koja pripada skupini perunika bez papila, tj. bez »brade« (sect. Apogoniris). Taksonomski status oblika koji dolaze na planinskim, sušim staništima, nije sasvim jasan te zahtijeva nova istraživanja. Izvorno je opisan kao vrsta I. erirrhiza Pospichal (POSPICHAL 1897). Broj kromosoma je 2n=28. Cvjeta u svibnju i lipnju. Prema životnom je obliku geofit.
    • Staništa
      C.2.2.2. Trajno vlažne livade Srednje Europe, I.1.5.4. Zajednice ladoleža uz riječne tokove
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Sibirska perunika raste na vlažnim i močvarnim nizinskim livadama vegetacijskog reda Molinietalia, u kojemu je karakteristična vrsta (Sl. 262). Stanište prema CORINE klasifikaciji. 37.31 Vlažne livade beskoljenke (Molinion coeruleae), 37.71 Zajednice ladoleža uz riječne tokove (Convolvulion sepium). GLCC/SSC. 14, 21.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora; baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Slovenija.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Gornjoposavska mezoregija. Rijetki poznati nalazi u planinskoj makroregiji odnose se na dvojbenu I. erirrhiza Pospichal, te nisu prikazani na karti rasprostranjenosti tipične podvrste. Lokaliteti. Kalnik, općenito u dolini Karašice, Kopački rit, Korenica, okolica Križevaca, Maslenjača, Moslavina, okolica Osijeka, Oštarije, Raven, Stružnikar, Tkalec, Turopolje, Vukomeričke gorice, Žalac (općeniti navodi za Baranju, Krbavsko polje, Slavoniju).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Iridaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
      USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021cei), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=IRSI
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Siberian Iris (engleski), iris de Sibérie (francuski), Sibirische Schwertlilie (njemački), sibirska perunika (slovenski), giaggiolo siberiano (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
      ILIJANIĆ, LJ. (1968): Die Ordnung Molinietalia in der Vegetation Nordostkroatiens. Acta Bot. Croat. 26/27:161–180.
      ILIJANIĆ, LJ. (1994c): Iris sibirica L. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 270–271.
      PANJKOVIĆ, B. (1990): Analiza životnih oblika i flornih elemenata u flori Baranje (Hrvatska). Acta Bot. Croat. 49:107–123.
      POSPICHAL, E. (1897): Flora des österreichischen Küstenlandes. Band 1. Franz Deuticke, Leipzig.
      RAUŠ, Đ., ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J. (1985): Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glasn. Šumske Pokuse 23:223–352.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J. (1993–1994): Osobitosti biljnog svijeta Podravine. Ekol. glas. 3(5–6):23–29.