CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

hrvatska perunika

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002706

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A4d; B1a+2b(iv))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (R -)

    • Citat
    Mitić, B., Nikolić, T., Ortynski, N. (2005): Iris croatica Horvat & M.D.Horvat (HRCP002706). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2706. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Božena Mitić
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      Nataša Ortynski
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Iako je na pojedinim nalazištima brojna, zbog njezine dekorativnosti, ugrožavaju je planinari i turisti pretjeranim sabiranjem. Pripisana kategorija ugroženosti ima preventivnu zaštitnu ulogu.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Posredno je zaštićena u dijelovima svojeg areala u parkovima prirode Medvednica i Samoborsko-Žumberačko gorje.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Hrvatska perunika je zeljasta trajnica, sa snažnom podzemnom stabljikom, iz koje u proljeće izbijaju sabljasti listovi. Podzemni dio biljke je podanak, kao i u većine naših perunika. Nadzemna stabljika (nalik na batvo) visoka je 26–(40)70 cm. Unifacijalni snažni listovi uglavnom su dugački kao stabljika ili dulji od nje. Stabljika je razgranjena, često već od prizemnog dijela. Postrani ogranci nose jedan do dva cvijeta, a glavna os završava s dva cvijeta. Pricvjetni listovi (spate) veoma su napuhani, ovalni, zaokruženi ili slabo ušiljeni. U doba cvatnje su do ¾ zeleni, a u gornjem dijelu suhokožičasti, s crvenoljubičastim prugama i mrljama, naročito prema vrhu, što se vidi i na osušenim primjercima. Cijev ocvjeća je gotovo dvostruko dulja od plodnice. Ocvjeće je sastavljeno od listova, koji su uglavnom slične građe. Cvjetovi su gotovo jednobojni, modroljubičasti, rijetko su vanjski listovi ocvjeća tamniji. Vanjski listovi ocvjeća dugački su 5,5–7(6,3) cm, a široki uglavnom 2,1–3,5(3,1). Vise u pravilnom luku, a pri dnu se sužavaju. U donjoj su trećini prekriveni »bradom«, sa žućkastim, na vrhu svijetložutim ili svijetloplavim papilama. Dno vanjskih listova ocvjeća je bjelkasto, s jakim tamnoljubičastim prugama, koje se stapaju u jednoliku modroljubičastu plojku. Unutarnji listovi ocvjeća su ovalno-lopatasti, dugački 5,3–7(6,4) cm, a široki 2,7–3,7(3,2) cm. Na vrhu su ponekad urezani i sužavaju se dosta naglo u žljebasti držak, koji na unutarnjoj strani ima pojedinačne dlake. Ogranci tučka dugački su 3,5–5,3(3,9) cm i široki 1,2–1,7(1,3) cm. Krakovi tučka su raskrečeni, osrednje nazubljeni, a njuška tučka zaokružena. Prašničke niti su duže od prašnica i sežu 2–4 mm ispod ruba njuške. Plodnica, na veoma kratkom dršku, uglavnom je trobridna, ponekad okruglasto-šesterobridna. Plod je trobridni tobolac smeđe boje. Biljka se veoma lako razmnožava, vegetativno, pomoću podanka. Broj kromosoma je 2n=48. Cvjeta u svibnju, ali već i u travnju ili tek u lipnju. Vrsta Iris croatica pripada velikoj grupi perunika s papilama, tzv. »bradom« (sect. Pogoniris). Ovu vrstu opisao je i potanko usporedio sa sličnim oblicima, glasoviti hrvatski botaničar dr. Ivo Horvat, uz pomoć svoje supruge Marije. S obzirom na rasprostranjenost u Hrvatskoj ali i susjednim područjima, smatramo je subendemom. Iris croatica pripada srodstvenoj skupini vrlo varijabilne vrste I. aphylla s.l., panonsko-pontskog areala. Vrlo često u taksonomskim i florističkim radovima zamjenjivana je s vrstom I. germanica L., od koje se razlikuje po razgranjenosti stabljike, obliku pricvjetnih listova, po građi i boji listova ocvjeća, kao i po broju kromosoma. I. germanica ima naime broj kromosoma 2n=44. Poput vrste I. germanica i ova je vrsta otrovna, a vjerojatno u podanku obje sadrže i slične ljekovite tvari. Rod perunika, u Europi bogat svojtama, u hrvatskoj je flori zastupljen s 15 vrsta, od kojih su neke spornog taksonomskog statusa.
    • Staništa
      C.3.3.1.7. Travnjak kalničke šašike, E.3.5.10. Kontinentalna šuma hrasta medunca s crnim grabom
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Hrvatska perunika raste na nadmorskoj visini od 160 do 730 metara, na šumskim čistinama i rubovima termofilnih šuma i šikara reda Quercetalia pubescentis, a navodi se kao karakteristi- čna vrsta asocijacije Querco-Ostryetum. Nešto rjeđe dolazi na kamenitoj podlozi, uglavnom s kalničkom šašikom (Sesleria tenuifolia ssp. kalnikensis), s kojom se dosta podudara i po arealu. Raste na vapnenačkoj ili dolomitnoj podlozi, na bazičnu i veoma humoznu tlu (rendzina). Biljka je najbolje razvijena na dubljem tlu u svjetlim šumama, a na kamenitoj je i plitkoj podlozi niža i slabije razvijena. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 34.3292 Ilirski travnjaci kalni- čke šašike (Sesleria kalnikensis), 41.73751 Ilirske šume medunca i crnoga graba (Querco-Ostryetum). GLCC/SSC. 14, 22.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      → populacija je stabilna
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Hrvatska, Makedonija, Srbija, Slovenija.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Zapadno-panonska makregija, potkapelska mezoregija. Lokaliteti. Cesargradska gora, okolica Josipdola, Samoborsko gorje, Strahinjščica, okolica Vojnovca, Zagrebačko gorje, Žumberačko gorje.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Iridaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      -
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • HORVAT, I., HORVAT M. (1961–1962): Iris croatica – nova vrsta perunike u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 20/21:7–20
      HULINA, N. (1994a): Flora istočnog dijela Medvednice. In Trinajstić, I. ed.: Simpozij – Pevalek: Flora i vegetacija Hrvatske, zbornik radova sa skupa održanog u povodu stote obljetnice rođenja hrvatskog botaničara akademika Ive Pevaleka (1893.–1967.) u Koprivnici 20.–22. svibnja 1993. godine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javno poduzeće »Hrvatske šume« Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, Koprivnica-Zagreb, 35–41.
      KLEPAC, D. (1992): Šumsko bogatstvo Samobora. Šumarski List 116:5–26.
      MITIĆ, B., PAVLETIĆ, ZI. (1995): Leaf anatomy of the Iris croatica I. et M. Horvat (Iridaceae). Acta Bot. Croat. 54:11-16.
      MRĐEN, M. (1996): Žumberak– zaboravljena ljepota. Ekol. glas. 5(3):6–20.
      RANDOLPH, L. F., MITRA J. (1956): Chromosome numbers of Iris species. Bull. Amer. Iris Soc. 140:1–12.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1994b): Iris croatica I. et M. Horv. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 265–266.
      TRINAJSTIĆ, I. (1995c): Samoborsko gorje, a refuge of various floral elements between the Alps and the Dinaric mountains. Acta Bot. Croat. 54:47–62.