CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

božikovina

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002705

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A1d)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Topić, J., Sinovčić, A. (2005): Ilex aquifolium L. (HRCP002705). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2705. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Jasenka Topić
    • Suradnik/ci
      A. Sinovčić
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Ugrožena je samo lokalno, zbog rezanja granja i ponekad kopanja i presađivanja u vrtove. Uglavnom je populacija brojna, no zbog obrezivanja, biljke često postaju gusto grmaste, pa se njihov habitus razlikuje od prirodnog. Predložena kategorija ugroženosti ima preventivnu zaštitnu ulogu.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (9. 6. 1953. god., NN 6/62). Svojta je posredno zaštićena i na lokalitetima u nacionalnim parkovima Brijuni, Paklenica, Risnjak, Plitvička jezera i u parkovima prirode Velebit, Žumberačko-Samoborsko gorje, Papuk i Medvednica. Nalazi se na popisu svojti Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996).
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite ove vrste (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Božikovina je grm ili malo drvo, u prirodi 2–10 m visoko, a u kulturi i više od 20 m, golo, osim slabo dlakavih mladih izdanaka i cvatova. Kora je svijetlosiva. Listovi su jajasti, na vrhu ušiljeni, dugi 5–12 cm, 1,5–3 puta duži nego širi, tamnozeleni, odozgo veoma sjajni. Rub lista je valovit i trnovit, no ponekad, uglavnom na gornjim granama starijega drveća, rijetko i po cijeloj biljci, rub je ravan i gladak (pojava heterofilije). Biljka je dvodomna. Cvjetovi su zrakaste simetrije, jednospolni, a ponekad se nađu i dvospolni. Cvjetovi su skupljeni u bočnim gustim cvatovima. Plod je boba crvene boje. Biljka je sjene i polusjene, pokazatelj slabo kiselih, umjereno hranjivih, humoznih i svježih tala. Pojavljuje se uglavnom u nizinskom pojasu, a na sunčanim umjereno toplim stani- štima zalazi i više. Prema životnom je obliku fanerofit. Cvjeta u travnju i svibnju. Broj kromosoma je 2n=40. Ljekovita je i otrovna biljka, osobito za sisavce. Prema tipu rasprostranjenosti je subatlantska i cirkumpolarna vrsta. Primjenjuje se u hortikulturi. Božikovina je jedina vrsta ovoga roda u hrvatskoj flori, inače u Europi zastupljenoga sa pet vrsta.
    • Staništa
      E.4.5.1. Šuma bukve s velikom mrtvom koprivom, E.4.6.1. Šuma bukve i crnoga graba
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Uglavnom raste u području humidne klime, a u Hrvatskoj u različitim bukovim šumama, najčešće na humusnom tlu iznad vapnenca. Ilex aquifolium nalazimo unutar asocijacija Ostryo-Fagetum iz sveze Ostryo-Fagion i Fagetum illyricum montanum iz sveze Fagion illyricum (red Fagetalia, razred Querco-Fagetea). Stanište prema CORINE klasifikaciji. 41.813 Brdske crnograbove šume (Ostryo-Fagion), 41.1C21 Ilirske neutrofilne bukove šume (Fagetum illyricum montanum). GLCC/SSC. 22.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      → populacija je stabilna
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Danska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Norveška, Rumunjska, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Srbija, Slovenija.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Zapadni dijelovi zapadno-panonske makroregije, planinska makroregija, mezoregija slavonskog međurječja. Lokaliteti. Bakar, Bezimenjača, Brod na Kupi, Brušane, Bukov vrh, Bukova glava, Cres, Crni Lug, Crni vrh, Daruvar, okolica Delnica, Dobrice glavica, okolica Grahova, Gusti laz, Hajdova hiža, Ivanščica, Jasenak, Kalnička gora, Kastav, Klek, Kozji vrh, okolica Labina i Lopače, Ludvić, Ljeskova draga, Macelj, Medveja, Mošćenica, Nova Gradiška, okolica Oštrovice i Otočca, Paklenica, Papuk, Planik, Plitvička jezera, Plješivica, Požeška kotlina, Prezid, Psunj, Pula, Rab, Raduć, Rešetar, Rijeka, Risnjak, Samoborsko gorje, Senjska Draga, Severin, Tršće, Veli Brijun, okolica Zagreba, Zagrebačka gora, Žumberačko gorje.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Aquifoliales
    • Porodica
      Aquifoliaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Alaska Exotic Plants Information Clearinghouse (AKEPIC) (2021), https://accs.uaa.alaska.edu/invasive-species/non-native-plant-species-list
      Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 390.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 390.
      Høeg OA. (1974). Planter og tradisjon: floraen i levende tale og tradisjon i Norge 1925-1973. ISBN 8200089304. Page: 390.
      Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 240.
      Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 240.
      Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 240.
      Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
      Species Plantarum,1: 125.,1753
      USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021cbx), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=ILAQ80
      USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021cbx), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=ILAQ80
      Van der Meijden, R. (2005)
    • Ostala hrvatska imena
      božje drijevce, zimzelen, božje drevce, grohovo, narestac, sviba, vodolist, česmina, veprina, zelenika
    • Strana imena
      English Holly 8engleski), houx (francuski), Stechpalme (njemački), navadna bodika (slovenski), agrifoglio (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • BEVILACQUA, LJ. (1959): Flora i vegetacija Samoborskog gorja od Jaske do Plešivice. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      BOŠNJAK, K. (1925a): Psunj. Prilozi flori jugozapadne Slavonije. Acta bot. Inst. bot. R. Univ. Zagreb. 1:120–133.
      DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.; (1937): Flora Velebitica II. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
      ĐURIČIĆ, I. (1975): Šumsko uzgojne karakteristike hrasta kitnjaka (Quercus petraea Hebl.) na Kalniku. Glasn. Šumske Pokuse 25:161–233.
      FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.; (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.; (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
      GJURAŠIN, S. (1921): Božićna drvca. Priroda 11(10):209–222.
      HIRC, D. (1900b): Nekoje šumsko drveće i grmlje iz domaće flore. Šumarski List 24(1):1–25.; (1904a): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 159:85–165.; (1914b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre. I. Kastav i Kastav{tina. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 204:21–75.; (1917c): Florističke studije po Hrvatskom Zagorju. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 11–12:62–116.
      HORVAT, I. (1927): O zaštiti bilja. Priroda 17(1):4–7.; (1929): Rasprostranjenost i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 4:1–34.
      ILIJANIĆ, LJ. (1977): O biljnom pokrovu Požeške kotline. Monografija Požega 1277–1977 Slavonska Požega, 48–65.; (1994e): Ilex aquifolium L. In [ugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 261–262.
      RAUŠ, Đ. (1981): Park Komrčar na Rabu hortikulturno, estetsko i turističko značenje. Hortikultura 3:3–10.; (1995): Sto trajnih ploha Republike Hrvatske. (Ekološka istraživanja). Glasn. Šumske Pokuse 32:225–376
      RAUŠ, Đ., ĐURIČIĆ, T. (1994): Prirodne osobine specijalnoga botaničkog rezervata Mali Kalnik (prethodno priopćenje). In Trinajstić, I. ed.: Simpozij – Pevalek: Flora i vegetacija Hrvatske, zbornik radova sa skupa održanog u povodu stote obljetnice rođenja hrvatskog botaničara akademika Ive Pevaleka (1893.–1967.) u Koprivnici 20.–22. svibnja 1993. godine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javno poduzeće »Hrvatske šume« Zagreb, Uprava Šuma Koprivnica, Koprivnica-Zagreb, 101–115.
      RAUŠ, Đ., MATIĆ, S. (1994): Istraživanje vegetacijskih i uzgojnih problema obične breze (Betula pendula Roth.) na području Požege i Slatine. Glasn. Šumske Pokuse 30:337–360.
      ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.; (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
      RUKAVINA, M. (1994): Vegetacijska karta NP »Paklenica«. In Tvrtković, N. ed.: Paklenički zbornik vol. 1. Simpozij povodom 45. godišnjice NP »Paklenica«. Starigrad – Paklenica 19.–22. 10. 1994. Uprava NP »Paklenica«, Starigrad-Paklenica, 89–93.
      SCHLOSSER, J. C. K. (1870): Kalnička gora sa svoje prirodopisne znamenitosti. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 11:146–227.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1857): Syllabus florae Croaticae. Zagreb.; (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      ŠEGULJA, N. (1967): Fitocenološka istraživanja vegetacije na području sjeveroistočnog dijela Labinštine u Istri. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.; (1981): Analiza flore sjeveroistočnog dijela Labinštine. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 7(2):95–112.; (1994f): Neke osobitosti vaskularne flore Nacionalnog parka Plitvička jezera. In Trinajstić, I. ed.: Simpozij – Pevalek: Flora i vegetacija Hrvatske, zbornik radova sa skupa održanog u povodu stote obljetnice rođenja hrvatskog botaničara akademika Ive Pevaleka (1893.–1967.) u Koprivnici 20.–22. svibnja 1993. godine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javno poduzeće »Hrvatske šume« Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, Koprivnica-Zagreb, 117–124.