CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Hordeum marinum Huds., herbarski primjerak (ZA) (FOTO D. MIHELJ, I. REŠETNIK)

primorski ječam

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002704

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c; B2b(iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Nikolić, T., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Hordeum marinum Huds. (HRCP002704). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2704. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uništavanje obalnih staništa, najčešće s razvojem turizma.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Primorski ječam je 6–50 cm visoka, jednogodišnja, plavosiva biljka koja raste u rahlim busenčićima ili pojedinačno. Rukavci su glatki i goli ili, donji, baršunasto dlakavi. Ligula je kožičasta, duga 0,5–1 mm. Listovi su dugi 2–8 cm, 1–4 mm široki, plosnato rašireni, goli ili kratko i manje-više gusto dlakavi, a pri bazi nemaju uška. Klas je bez osati, dug je 1–4(-6) cm, širok oko 1 cm, gust, a oblikom duguljast do jajast. Klasići su s jednim cvijetom, dolaze u grupa ma po tri, a unutar grupe su različiti–središnji je sjedeći i plodan te znatno veći od dva sterilna postrana, koja se nalaze na oko 1 mm dugoj stapci. Pljevice središnjeg klasića su međusobno jednake, stoje ispred cvijeta, a razvijene su u obliku 10–24 mm dugih, hrapavih osati. Obuvenac ima pet žila, dug je 6–8 mm, usko jajast, gol, s 10–24 mm dugom hrapavom osati na vrhu. Košuljica je duga kao i obuvenac, suličasta oblika, a na gornjem kraju usko zaokružena. Prašnice su duge 1,3–1,5 mm. Plod je dug oko 5 mm, ovalan, a na gornjem kraju dlakav. Pljevice postranih klasića međusobno su različite–vanjska je poput osati, hrapava, duga 8–25 mm, a unutarnja je suličasta, na jednoj strani kožičasto obrubljena i u donjem dijelu 0,7–1,4 mm široka, fino dlakava, duga 4–6 mm, s 10–22 mm dugom osati na vrhu. Cvijet stoji na 0,4–0,6 mm dugoj stapci. Obuvenac ima pet žila, dug je 3–5 mm, suličast, gol, s 3–5 mm dugom osati na vrhu. Broj kromosoma je 2n=14. Cvjeta u lipnju i srpnju. Prema životnom je obliku terofit. Rod Hordeum, ječam, zastupljen u europskoj flori s petnaestak svojta, u flori Hrvatske prisutan je s 8 vrsta.
  • Staništa
    F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača , F.1.1.2.2. Zajednica tamnog sitnika i primorskog trpuca, F.1.1.2.3. Zajednica valjkastog tankorepića i primorske pirike
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na zaslanjenim livadama, karakteristična vrsta razreda Thero-Salicornietea. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 15.11 Palearktičke slanuše caklenjača (Thero-Salicornietea), 15.531 Zajednica tamnog sitnika i primorskog trpuca (Schoeno-Plantaginetum maritimae), 15.531A Zajednica valjkastog tankorepića i primorske pirike (Monermati-Agropyretum litoralis). GLCC/SSC. 5.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Belgija, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Rumunjska, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Srbija, Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija. Lokaliteti. Bakar, Brač, Hvar, Karlobag, Korčula, Martinščica, donja Neretva, okolica Obrovca, Pag, Rab, okolica Rijeke, Rovinj, Senj, Solin, Starigrad, Ston, okolica Šibenika, Šipan, Ugljan.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021bzc), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=HOMA2
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Sea Barley (engleski), obmorski ječmen (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    HEĆIMOVIĆ, M. (1981): Prikaz i analiza flore otoka Šipana. Acta Bot. Croat. 40:205–227.
    HIRC, D. (1884b): Flora okolice bakarske. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 69:97–239.
    HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
    HORVATIĆ, S. (1939b): Pregled vegetacije otoka Raba s gledišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 22:1–96.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    ILIJANIĆ, LJ. (1987): Vegetacijske i biljnogeografske značajke otoka Raba. In Mohorovičić, A. ed.: Rapski zbornik – zbornik radova sa znanstvenog skupa o otoku Rabu održanog od 25. do 27. listopada 1984. godine. JAZU i Skupština Općine Rab, Zagreb, 83–97.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    PETTER, F. (1852a): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(3):18–20.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ., UNGAR, S. (1971): Prilog flori poluotoka Pelješca. Acta Bot. Croat. 30:147–151.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
    TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
    VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.