CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Glyceria plicata (Fr.) Fr., herbarski primjerak sabran u okolici Zdenčine 1961. godine, leg./det. Lj. Marković (ZA) (FOTO D. MIHELJ, I. REŠETNIK)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

naborana pirevina

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002701

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c; B2b(iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Nikolić, T., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Glyceria plicata (Fr.) Fr. (HRCP002701). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2701. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1 Stambeni i poslovni kompleksi, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestanak staništa uzrokovan različitim ljudskim djelatnostima, u prvom redu melioracijom i gradnjom.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u parkovima prirode Žumberačko-Samoborsko gorje, Medvednica, Papuk i Lonjsko polje.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Naborana pirevina je trajnica, visoka 60–100(–150) cm, koja raste rastresito i ne tvori izrazite busenove. Iz manje-više dugih puzećih izdanaka rastu spužvaste stabljike, koje se uzdižu ili su uspravne, i često se zakorjenjuju na donjim koljencima. Sterilni izdanci rastu izvan donjih rukavaca. Rukavci su (3–)7–10(–18) cm dugi, stisnuti, do vrha zatvoreni, nahukani, bočno spljošteni, hrptasti, goli ili kratko dlakavi, hrapavi. Ligula čini 2–4(–6) mm dug kožičasti rub. Listovi su dugo ušiljeni, plojke duge 10–25(–45) cm, široke (3,5–)5–8(–12) mm, dok su mlade nabrane, s obje ili samo s donje strane hrapave. Metlica je duga 10–35(–45) cm, rahla, u vrijeme cvatnje jednoliko raširena, često prevješena, donji ogranci izlaze u grupama od 3–5 od glavne osi, nose više klasića. Metlica je i u plodu s razmaknutim granama (nije stegnuta). Klasići su dugi (10–)12–17(–25) mm, široki 1,5–2 mm, sa (5–)7–12(–16) cvjetova, u početku valjkasti, kasnije ponešto bočno stegnuti. Pljevice, međusobno nejednako duge, s jednom žilom, usko jajaste, široko zaokružene, kožičaste, glatke i gole, donja duga 1,5–2,5 mm, gornja 2,5–4 mm. Obuvenci su produljeno jajasti do široko ovalni, sa sedam izbočenih žila, od kojih je pet središnjih gotovo jednake dužine, 3,5–5 mm, na gornjem su kraju široko zaokruženi, kožasti, goli, hrapavi na gornjem rubu široko bjelkasto prozirni i bez žila. Košuljice imaju dvije žile, duge 3,3–4,8 mm, duguljasto ovalne, na gornjem kraju izrubljene, na hrptu usko okriljene i s kratkim trepljama. Prašnice su duge (0,8–)1–1,5 mm, žute, njihova je dužina otprilike jednaka širini košuljice. Plod je dug oko 2 mm, 1–1,2 mm širok, ovalan, otprilike dvostruko duži nego širi. Biljka je svjetla, pokazatelj bazičnih, hranivom bogatih tala, s osrednjom količinom humusa. Uspijeva u tekućoj vodi (npr. u potocima i rijekama, u dolinama rijeka ili pod utjecajem podvirnih voda), ali je i pokazatelj izmjenične vlažnosti (podnosi dulje vrijeme bez vodenog pokrivača). Dolazi na umjereno toplim staništima. Cvjeta od lipnja do rujna. Broj kromosoma je 2n=40. Prema životnom je obliku hidrofit, hemikriptofit.
  • Staništa
    A.4.1.1.1. Tršćaci obične trske, A.4.1.1.9. Zajednica velike pirevine, A.4.1.1.10. Zajednica iđirota i velike pirevine, A.4.1.3. Močvarna vegetacija sporo tekućih voda, A.4.2. Amfibijske zajednice
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste uz potoke i jarke, uz izvore, u svježoj, bistroj, neonečišćenoj vodi, na hranivima i bazama bogatim, vapnencem bogatim ili siromašnim, humoznim muljevitim tlima ili na šljunčano kamenitoj podlozi. Heliofilna je svojta. Karakteristična je vrsta zajednice Glycerietum plicatae, a raste i u zajednicama reda Bidentalia tripartitae i sveze Glycerio-Sparganion. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 22.33 Nitrofilna amfibijska staništa (Bidentetea tripartitae), 53.11 Zajednice trske (Scirpo-Phragmitetum s.l.), 53.142 Zajednica pirevine i ježinca (Glycerio-Sparganietum neglecti), 53.4 Zajednice niskih pirevina uz brze tekućice (Glyceria plicata, G. fluitans). GLCC/SSC. 12, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Finska, uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora; baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; Krim; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Srbija, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadno-panonska makroregija, s rijetkim poznatim nalazištima izvan toga područja. Lokaliteti. Okolica D. Kraljevca i Goričana, Hum-Bobovec, Konjšćina, Krapinske Toplice, Lonjsko polje, Novi Vinodolski, Požega, Staro Zvečevo, okolica Zagreba, Žumberačko gorje.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Artportalen (plant) (2005-06-20 00:00:00) Synonymer.
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Plicate Sweet-Grass (engleski), glycérie plissée (francuski), faltiger Schwaden (njemački), gefalteter Schwaden (njemački), gramignone minore (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    STANČIĆ, Z. (1994): Prikaz i analiza flore okolice Konjšćine (Hrvatska). Acta Bot. Croat. 53:125–140.
    ŠOŠTARIĆ, R., MARKOVIĆ, LJ. (1998): The flora of Krapinske toplice (Croatia). Acta Bot. Croat. 55/56:101–118
    TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
    VRBEK, M. (2000): Ruderalna i korovna flora Žumberka. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.