CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Blagajev likovac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002672

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) B1a+2a(ii, iii); D)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Marković, Lj., Nikolić, T., Regula-Bevilacqua, Lj., Palković, M. (2005): Daphne blagayana Freyer (HRCP002672). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2672. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Ljerka Marković
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      Ljerka Regula-Bevilacqua
      M. Palković
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Povremeno sabiranja, osobito zato što vrsta uspijeva i na području od turističkog (planinarskog) značenja. Pripisana kategorija ima preventivno zaštitno značenje.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena zakonom o zaštiti prirode (16. 4. 1952. god., NN 6/62). Svojta je i posredno zaštićena u dijelovima svojeg areala unutar parka prirode Žumberačko-Samoborsko gorje.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite vrste (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Blagajev likovac je nizak grm puzajućega rasta, s uzdignutim, slabo mekano dlakavim izbojcima, do 30 cm visine i s dosta razgranjenim korjenovim sustavom. Kora je u mladosti zelenkasta, poslije tamnosmeđa, tanka, s dugim vlaknima svilenkastog lika. Listovi su vazdazeleni, kožasti, sjajni, glatki, s gornje strane tamnozeleni, s donje svjetliji, gotovo sjedeći, dugoljasto-eliptični do obrnuto jajoliki, na vrhu tupi ili plitko izrubljeni, s malom bodljicom. Dugi su 3–5 cm i poredani izmjenično. Na vrhu su izbojka gusto smješteni poput ružice (rozete). Cvjetovi su dvospolni, pravilni, žućkastobijeli, jakog mirisa, sjedeći, po 10–20 skupljeni u guste vršne glavice, okružene svilenkastodlakavim pricvjetnim listovima dugim oko 10 cm. Ocvjeće je reducirano, pa cvjetovi imaju izdubeno, cjevasto produženo, s vanjske strane mekano dlakavo, oko 1,5 cm dugo cvjetište, koje na gornjem rubu ima vjenčiću slična, živoobojena četiri lapa čaške, a latica nema. Tučak i prašnici smješteni su u cvjetištu. Tučak ima nadraslu plodnicu, a 8 prašnika prirasli su na cvjetištu u dvije razine, 4 na gornjem rubu cvjetišta, a 4 niže. Plodovi su mesnati poput bobe, goli, bjelkastožuti i većinom malobrojni, s jednom sjemenkom. Blagajev likovac pripada ilirsko-balkanskom flornom elementu, skupini ilirsko-balkanskih endemičnih biljaka. Tu je vrstu na svom posjedu, na sjevernom području brda Sv. Lovrenca, nad Polhovim Gradecom, nedaleko od Ljubljane, 1837. otkrio grof Blagay. Godinu dana poslije, tadašnji kustos Zemaljskoga muzeja Freyn, u sporazumu s Reichenbachom i Kochom, opisao ju je u svojoj »Flori« (Flora Germanica) pod imenom Daphne blagayana. Biljka je otrovna jer sadrži glikozid dafin. Upotrebljava se u vrtlarstvu i cvjećarstvu. Prema životnom je obliku hamefit. Cvjeta u travnju i svibnju. Broj kromosoma je 2n=18.
    • Staništa
      E.3.5.10. Kontinentalna šuma hrasta medunca s crnim grabom
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Blagajev likovac raste na vapnencima i dolomitima kao podrast u svijetlim listopadnim medunčevo-crnograbovim šumama i šikarama, te u brdskim bukovim šumama, rjeđe na kamenitim obroncima i šumskim livadama. Većinom je rasprostranjena u brežuljkastom i gorskom području do 800 m nm. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 41.73751 Ilirske šume medunca i crnoga graba (Querco-Ostryetum), 41.8141 Ilirske kontinentalne šume crnoga graba i hrasta medunca. GLCC/SSC. 22.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      → populacija je stabilna
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Bugarska, Hrvatska, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Makedonija, Rumunjska, Kosovo, Srbija.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Hrvatskoj. Potkapelska mezoregija, pokupska mezoregija, gornjoposavska mezoregija. Lokaliteti. Dolina Kupe i Sušice u Gorskom kotaru, Medvednica (dvojben nalaz), Samoborsko gorje (Japetić, Oštrc, Palačnik, Plješevica, Preseka, Veliki dol).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Malvales
    • Porodica
      Thymelaeaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      borica
    • Strana imena
      Balkan Daphne (engleski), Blagay’s Daphne (engleski), blagajev volčin (slovenski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • DEGEN, A. (1937): Flora Velebitica II. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
      FORENBACHER, S. (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
      HIRC, D. (1906e): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 167:8–128.
      HORVAT, I. (1929): Rasprostranjenost i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 4:1–34.
      HORVAT, I. (1962a): Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. istraž. ser. Acta. biol. 2 knjiga 30:5–173.
      SOČO, I., NIKOLIĆ, T., HRŠAK, V., JELASKA, S. D., PLAZIBAT, M. (2002): The distribution of the genus Daphne L. (Thymeleaceae) in Medvednica Nature Park, Croatia. Nat. Croat. 11(2):225–236.
      ŠUGAR, I. (1972): Biljni svijet Samoborskog gorja. Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      TRINAJSTIĆ, I. (1995c): Samoborsko gorje, a refuge of various floral elements between the Alps and the Dinaric mountains. Acta Bot. Croat. 54:47–62.
      UNGAR, S., REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1994a): Daphne blagayana Freyer. In [ugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 144–145.