CRVENI POPIS
Natrag
Vrsta Cyperus glomeratus L. (FOTO J. Topić)
klupčasti oštrik
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002668
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4; B2b(ii,iii))
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Topić, J., Nikolić, T., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Cyperus glomeratus L. (HRCP002668). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2668. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jasenka Topić
Toni Nikolić
- Suradnik/ci
Antun Alegro
Anita Andreškić
Petra Cigić
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 12.1 Druga ugroza - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Gubitak staništa isušivanjem voda i utvrđivanjem riječnih obala. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
1. Zaštita kopna/voda - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Klupčasti oštrik je jednogodišnja ili trajna, sivozelena, 10–50(–90) cm visoka, biljka s puzećim korjenom. Stabljike su pojedinačne ili ih je više zajedno, debele su do 3 mm, uspravne, ukočene, prilično oštro trobride ili ponešto spljoštene, glatke, pri bazi nešto zadebljale. Rukavci bazalnih listova su smeđi ili crvenosmeđi, često se raspadaju na tanke niti. Listovi su razmaknuti, duži ili kraći od stabljike, sivozelene boje, kruti, dugo ušiljeni, plosnati, hrptasti, široki 3–8 mm (do više od 10 mm), s gornje strane slabo hrapavi. Ima 3–6 ovojnih listova cvata. Najdonji znatno premašuju cvat, dugi su do 50(–60) cm i ponekad jako rašireni. Cvat je gusta ili rahla gronja, duga i više od 10 cm sa 3–9(–10) zraka. Ogranci gronje su kratki ili vanjski dugi do 8 cm, barem na vrhu još jednom razgranjeni. Cvat se sastoji od 2–6 (ili više) kuglastih do jajastih ili produljeno valjkastih glavica dugih 8–16(–20) mm, a širokih 6–14 mm. Klasići su brojni i smješteni veoma gusto, linealno suličasti, šiljasti, s obje strane, spljošteni, dugi 8–12 mm, široki 1,5–2 mm, s 8–20 cvjetova. Os klasića je nježna, okriljena. Pljevice su raspoređene prilično rahlo, duguljasto su linealne ili suličaste, tupe ili s kratkom bodljastom osati, s vrlo slabo vidljivim žilama i uvijenim rubovima, dvostruko su duže od ploda, duge 2–2,3 mm, široke do 0,5 mm, hrđaste do crvenkaste, sa zelenom središnjom prugom. Ima tri prašnika i tri njuške. Vrat tučka je produljen i razdijeljen samo na vrhu. Plod je duguljasto linealan, trobrid, kratko ušiljen, 1/2 do 3/5 duljine pljeve, širok do 0,5 mm, sivosmeđ, s gusto istočkanom površinom. Biljka je svjetla i pokazatelj slabo kiselih, umjereno hranjivih tala, s osrednjom količinom humusa. Uglavnom je rasprostranjena na toplijim staništima. Cvjeta od lipnja do listopada. Prema životnom je obliku terofit/hemikriptofit. Pripada eurazijsko-submediteranskom flornom elementu. - Staništa
A.4.2.1. Niski šiljevi - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste u močvarama, nasadima kukuruza, na vlažnim obalama, na vlažnom pjeskovitom ili muljevitom tlu. Težište u zajednicama sveze Nanocyperion, na muljevitom tlu, zatim u ostalim zajednicama razreda Isoëto-Nanojuncetea. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 22.321 Zajednice niskih šiljeva (Nanocyperion). GLCC/SSC. 12, 21. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi. Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Slovenija. - Nacionalna rasprostranjenost
Dravsko-dunavska nizina, gornjoposavska mezoregija, sjevernoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Bakar, Oborovo, Osijek, Palača, Rijeka, Senj, Vukovar, okolica Zagreba.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Poales - Porodica
Cyperaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
souchet aggloméré (francuski), knäueliges Cypergras (njemački), klobčasta ostrica (slovenski), zigolo ferrugineo (talijanski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
FORENBACHER, A. (1911a): Mediteranski elementi u zagrebačkoj flori. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 185:160–167.
HIRC, D. (1884b): Flora okolice bakarske. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 69:97–239.
HORVATIĆ, S. (1931b): Die verbreitetsten Pflanzengesellschaften der Wasserund Ufervegetation in Kroatien und Slavonien. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 6:91–108.
ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149
ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.