CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Cyperus fuscus L. (FOTO J. Topić)

smeđi šilj

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002667

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Nikolić, T., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Cyperus fuscus L. (HRCP002667). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2667. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Gubitak staništa isušivanjem i regulacijom obala.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima zaštićenih područja, parkova prirode Medvednica, Žumberačko-Samoborsko gorje, Lonjsko polje, Kopački rit, Velebit i u Ramsarskom području–donji tok Neretve.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Smeđi šilj je 2–25(–40) cm visoka jednogodišnja biljka koja tvori guste male busenove. Stabljike su uspravne, snažne, trobride, glatke, debele do 3 mm, ispod sredine sa 2–3 lista. Listovi su dugo ušiljeni, otprilike dugi kao i stabljika, široki 2–4 (–5) mm, plosnati, glatki ili samo na vrhu ponešto hrapavi. Rukavci prizemnih listova su smeđi do crvenosmeđi. Cvat uglavnom ima 2–4 ovojna lista, rijetko do 8, koji su stršeći ili kasnije prema dolje savinuti. Donja 2–3 ovojna lista su poput pravih listova, jako su produženi (do više od 10 cm), duži od cvata, a samo gornji kraći. Cvat je jednostavna ili sastavljena gronja s 3–4(–8) zrake, a sastoji se od tri do mnogo klasića. Cvat katkad može također biti stegnut u 2 –5(–7) cm široku glavicu. Klasići su duguljasti, tupi, bočno spljošteni, dugi 3–10 mm, široki 1–2 mm, sa 5 –20 cvjetova, crnocrveni, rijetko žutosmeđi. Pljevice usko priliježu, jajaste su do okrugle, tupe s vrlo kratkom, unatrag savijenom osati, duge otprilike 1 mm, sa tri žile. Prašnika ima dva, a njuške i tri. Vrat tučka je duboko razdijeljen na 3 dijela. Plod je ovalan do obrnuto jajast, na gornjem dijelu s bodljastim nastavkom, oštro trobrid, nešto kraći od pljeve, dug oko mm, širok oko 0,5 mm, svijetložutosmeđ do bijeložut, fino točkaste površine. Biljka je punog svjetla, pokazatelj slabo kiselih, vlažnih, umjereno hranivih tala (na vrlo siromašnim i na bogatim tlima ne dolazi), s osrednjom količinom humusa. Suboceanska je svojta s težištem rasprostranjenosti u zapadnom dijelu srednje Europe (prodire na istok). Pojavljuje se na više ili manje redovito poplavljenim područjima. Cvjeta od srpnja do rujna. Prema životnom je obliku terofit.
  • Staništa
    A.4.1.1. Tršćaci i rogozici, A.4.2.1. Niski šiljevi
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Smeđi šilj uspijeva uz obale jezera, obale starih riječnih rukavaca, povremenih jezeraca, lokava i ribnjaka. Ponekada uspijeva i na vlažnim putovima i vlažnim rubovima oranica. Dolazi na golim, vlažnim, hranivima bogatim muljevito pjeskovitim i ilovastim tlima, u zajednicama redova Nanocyperetalia, Phragmitetalia australis, Bidentetalia tripartitae. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 22.321 Zajednice niskih šiljeva (Nanocyperion), 22.33 Nitrofilna amfibijska staništa (Bidentetea tripartitae), 53.1 Tršćaci (Phragmitetalia). GLCC/SSC. 12, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora; baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; Krim; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Sardinija, Srbija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U svim makroregijama, vezana na specifična staništa. Lokaliteti. Bukovica, Cres, Drniš, okolica Gospića, Grabovac, Hrastovica, Hvar, Ivanja Rijeka, Jasenovac, Jasikovac, Kalnik, okolica Karlovca, Kerbun, Kneževi Vinogradi, Knin, Kopački rit, Krivac, Lešće, Lonja, Majerovo vrelo, Martinšćica, Mostanje, donja Neretva, Nijemci, okolica Obrovca, Pag, Požega, Rab, Rudarska draga, Samobor, okolica Siska i Slavonskog Broda, Stubičke Toplice, Šušnjevica, Šibenik, Topusko, Trnovac, okolica Varaždina, Vukomeričke gorice, Zadar, okolica Zagreba, Zagrebačka gora, Zmajevac, Žumberačko gorje.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021aui), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=CYFU3
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Brown Galingale (engleski), Souchet brun noirâtre (francuski), braunes zypergras (njemački), schwarzbraunes Cypergras (njemački), črnordeča ostrica (slovenski), zigolo nero (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ANONYMUS (1999): Danube Pollution Reduction Programme. Evaluation of Wetlands and Floodplain Areas in the Danube River Basin. Final report 27 May 1999. Prepared by WWF Danube-Carpathian-Programme and WWF-Auen-Institut (WWF-Germany). UNDP/GEF Assistance, Programme Coordination Unit.
    HIRC, D. (1913a): Proljetna flora otoka Raba. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 198:65–99.
    HORVATIĆ, S. (1931b): Die verbreitetsten Pflanzengesellschaften der Wasserund Ufervegetation in Kroatien und Slavonien. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 6:91–108.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149
    KLINGGRÄFF, H. (1861b): Die in der Umgegend von Agram in Croatien vorkommenden Pflanzen. Linnaea 2:6–49.
    MARKOVIĆ, LJ. (1980): Zajednica Polygono–Chenopodietum Lohm. 1950 u vegetaciji sprudova rijeke Save u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 39:121–130.
    ROSSI, LJ. (1924): Gra|a za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    TOPIĆ, J. (1999): Flora i vegetacija. In Martinčić, J. ed.: Kopački rit – pregled istraživanja i bibliografija. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Osijek, Osijek, 71–81.
    TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
    VRBEK, M. (2000): Ruderalna i korovna flora Žumberka. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.