CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Cyperus flavescens L. (FOTO S. BRANA)

žućkasti oštrik

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002666

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Nikolić, T., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Cyperus flavescens L. (HRCP002666). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2666. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Gubitak staništa isušivanjem, regulacijom obala i preoravanjem pašnjaka.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena u nacionalnom parku Plitvička jezera, parku prirode Velebit i Ramsarskom području donjeg toka Neretve.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Žućkasti oštrik je 1–30 cm visoka, jednogodišnja, pri bazi najčešće grmasto razrasla biljka, živozelene boje. Stabljika je uspravna ili se koso uzdiže, vitka, sa 2–3 lista smještena u donjoj polovici, tupo trobrida, glatka i debela oko 1 mm. Rukavci najdonjih listova su crvenkasti. Listovi su kraći ili jednako dugi kao stabljika, rijetko širi od 2 mm, žljebasti, grebenasti, glatki, ponekad čekinasto savijeni. Cvat ima 2–3 ovojna lista, izgledom jednaka listovima stabljike, široka 1–3 mm, a najdonji ili dva najdonja duža su od cvata. Cvat je vršna gronja sastavljena od dva do mnogo klasića (rijetko samo od jednog), ponekad poput kišobrana, sa 2–4 glavice smještene na do 2 cm duge stapke. Klasići su duguljasto suličasti, dugi 5–12 mm, široki 2–3 mm, bočno snažno stisnuti, sa 5–25 cvjetova. Os klasića je četverobrida, na bridovima usko okriljena. Pljevice su široko jajaste, šiljaste, duge oko 2 mm, otprilike jednako široke, oštro grebenaste, sa tri žile, žute, sa zelenom središnjom prugom. Prašnika ima tri, a njuške tučka dvije. Plod je malen, okruglast do obrnuto jajast, bočno stisnut, lećast, dug 1–1,3 mm, širok 0,8 mm, tamnosmeđ do crn. Broj kromosoma je 2n=50. Cvjeta od srpnja do listopada. Prema životnom je obliku terofit.
  • Staništa
    A.4.2.1. Niski šiljevi, A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajednice
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Žućkasti oštrik uspijeva uz obale slatkih voda, uz izvore, uz vlažne rubove putova, na pašnjacima na kojima se hrane svinje. Kao pionirska vrsta uspijeva i na golim, vlažnim, povremeno plavljenim, hranivima vrlo bogatim, vapnencem bogatim ili siromašnim, muljevitim, pjeskovitim, šljunkovitim i glinastim tlima. Raste ponajviše u zajednicama reda Nanocyperetalia, poglavito u asocijaciji Cyperetum flavescenti-fusci, a karakteristična je vrsta asocijacije Dichostilio-Fimbristylidetum dichotomae. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 22.321 Zajednice niskih šiljeva (Nanocyperion), 22.341 Mediteranske amfibijske zajednice (Fimbristylion dichotomae). GLCC/SSC. 12, 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; Krim; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Srbija, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata nalazišta su rijetko raspršena u svim makroregijama, a najrjeđe u istočnopanonskoj makroregiji. Lokaliteti. Brezovačko polje, Brušane, Bukovica, Cerje, Cres, Delnice, Divoselo, Donji Kamenečki, Draganički lug, Drniš, Dubovac, okolica Gospića, Hvar, Istra (nekoliko nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), Kalnik, okolica Karlovca, Kukuljani, Luščić, Martinščica, Medak, Mljet, donja Neretva, Požega, Samobor, Solin, Strahinščica, Sveti Rok, Topusko, Trnovac, okolica Varaždina, Vinica, Vranovina, Vukmanić, Vukomeričke gorice, Zadar, okolica Zagreba (Samoborski Strmec), Zagrebačka gora, Žutnica.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Sp. Pl.,1: 46,1753
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Yellow Galingale (engleski), souchet jaunâtre (francuski), gelbliches zypergras (njemački), rumenkasta ostrica (slovenski), Zigolo dorato (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ANONYMUS (1999): Danube Pollution Reduction Programme. Evaluation of Wetlands and Floodplain Areas in the Danube River Basin. Final report 27 May 1999. Prepared by WWF Danube-Carpathian-Programme and WWF-Auen-Institut (WWF-Germany). UNDP/GEF Assistance, Programme Coordination Unit
    DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    HIRC, D. (1896a): Vegetacija Gorskoga Kotara. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 126:1–82.
    HIRC, D. (1914b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre. I. Kastav i Kastavština. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 204:21–75.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    KLINGGRÄFF, H. (1861b): Die in der Umgegend von Agram in Croatien vorkommenden Pflanzen. Linnaea 2:6–49.
    PETTER, F. (1852b): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(4):26–28.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1991): Beitrag zur Flora des Gebietes von Krapina, Radoboj und des Gebirgszuges Strahinščica in Hrvatsko Zagorje. Acta Bot. Croat. 50:115–127.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ., [EGULJA N. (2000): Analyse der Flora Gebirgszuges Strahinščica im Hrvatsko zagorje (Kroatien). Acta Bot. Croat. 59(1):243–278.
    ROSSI, LJ. (1871): Zur Flora von Karlstadt. Oesterr. Bot. Z. 21(4):76–78.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K. (1870): Kalnička gora sa svoje prirodopisne znamenitosti. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 11:146–227.
    SCHLOSSER, J. C. K. (1874a): Das Kalniker Gebirge. Oesterr. Bot. Z. 24(8):244–250.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    ŠEGULJA, N. (1977a): Analiza flore Vukomeričkih gorica. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 3(1):45–59.
    ŠEGULJA, N. (2000): Additions to the flora of Plitvice Lakes National Park (Croatia). Acta Bot. Croat. 59(1):233–242.
    TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
    VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.