CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Clematis integrifolia L. (FOTO S. FORENBACHER)

cjelolisna pavitina

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002665

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c; B2b(ii,iii)+2c(iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Nikolić, T., Liber, Z., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Clematis integrifolia L. (HRCP002665). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2665. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Zlatko Liber
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2 Poljoprivreda i akvakultura, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Gubitak staništa isušivanjem, preoravanjem ili prirodnim zarašćivanjem.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u parkovima prirode Žumberačko-Samoborsko gorje i Velebit.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Stabljika cjelolisne pavitine je uspravna, visoka oko 0,5 m, tamnosmeđa, kruta, uzdužno izbrazdana i tek u gornjem dijelu dlakava i razgranjena na nekoliko kratkih ogranaka. Listovi su nasuprotno smješteni na stabljici. Ušiljeni su i jajasti, dugački do 9 cm, a široki do 5 cm, tek neznatno dlakavi s donje strane i nešto više uz cjeloviti rub. Viseći, zrakasto simetrični i zvonoliki cvjetovi smješteni su na izrazito dugoj cvjetnoj stapci. Ocvjeće je sastavljeno od četiri lancetasta, 2–4 cm duga, tamnoljubičasta listića. Žuti, čupavo dlakavi prašnici, s proširenim prašničkim nitima, kraći su od listića ocvjeća i veoma brojni. Brojni tučkovi građeni su od jednoga plodnog lista i imaju dug vrat. Plod je plosnat, smeđ, jednosjemeni orah, sa svjetlim rubom i dugim perastodlakavim nastavkom, nastalim sekundarnim povećavanjem vrata i njegovim sušenjem. Cjelolisna pavitina je pokazatelj slabo kiselih, siromašnih tala, s osrednjom količinom humusa. Raste na polusjenovitim (najčešće >10% relativne osvjetljenosti, na punom svjetlu je rjeđa), uglavnom toplijim staništima, u području umjereno-kontinentalne klime, podnosi velike temperaturne razlike, niske zimske temperature i malu vlažnost zraka, ali izbjegava područja dužega zadržavanja snijega. Entomofilna je biljka s dvospolnim cvjetovima koja se razmnožava i sjemenom (anemohorija) i vegetativno. Broj kromosoma je 2n=16. Cvjeta u svibnju i lipnju. Prema životnom obliku je hemikriptofit. Kao i ostale vrste roda, cjelolisna pavitina je otrovna (sadrži anemonol i njemu slične tvari), a primjenjuje se u medicini.
  • Staništa
    C.2.2.1. Poplavne livade ošaka, C.2.2.2. Trajno vlažne livade Srednje Europe, C.2.2.5. Zajednice s blijedom djetelinom
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Cjelolisna pavitina je pokazatelj vlažnih livada stepske i šumostepske zone. Ta rijetka pavitina raste na livadama, od nizinskog do predplaninskog područja, u različitim zajednicama. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 37.23 Subkontinentalne poplavne livade (Cnidion), 37.31 Vlažne livade beskoljenke (Molinion coeruleae), 37.64 Ilirsko-mezijske vlažne trifolioidne livade riječnih dolina (Trifolion pallidi). GLCC/SSC. 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; Krim; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Slovenija. Središnja i južna, te jugoistočna Europa, sjeverno do 53° sgd. u srednjoj Rusiji.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadnopanonska i istočnopanonska makroregija i lička mezoregija, drugdje rijetko. Lokaliteti. Draž, Josipovac, Konjevača, Krbavsko polje, Marija Snježna, okolica Nijemaca, Ođinjača, okolica Osijeka, Pokupsko, Požega, Retfala, Samoborsko gorje, okolica Siska, Sladovača, okolica Slavonskog Broda, Topolovec, Ugljan, Velika Kopanica, Visočica.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ranunculales
  • Porodica
    Ranunculaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    trta modrasta
  • Strana imena
    Simple-leaved Clematis (engleski), celolistni srobot (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ANONYMUS (1999): Danube Pollution Reduction Programme. Evaluation of Wetlands and Floodplain Areas in the Danube River Basin. Final report 27 May 1999. Prepared by WWF Danube-Carpathian-Programme and WWF-Auen-Institut (WWF-Germany). UNDP/GEF Assistance, Programme Coordination Unit
    FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.
    HIRC, D. (1907): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 169:55–109.
    HORVAT, I. (1931c): Brdske livade i vrištine u Hrvatskoj. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 6:76–90.
    ILIJANIĆ, LJ. (1969): Das Trifolion palldi, ein neuer Verband der Orderung Trifolio-Hordeetalie H-ić. Acta Bot. Croat. 28: 151–160.
    PANJKOVIĆ, B. (1989): Flora Baranje (frekvencija, abundancija biljnih svojti i fitogeografska analiza). Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    ZAHIROVIĆ, Ž. (2000): Rijetke i ugrožene biljne vrste sjeveroistočne Hrvatske. Magistarski rad, Prirodoslovnomatematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.