CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Carex vesicaria L. detalji građe (FOTO J. Topić)

mjehurasti šaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002664

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Marković, Lj., Nikolić, T., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Carex vesicaria L. (HRCP002664). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2664. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Marković
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Antun Alegro
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Gubitak staništa isušivanjem.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima zaštićenih područja, parkova prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Velebit.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Opis svojte. Mjehurasti šaš je 30–100(-120) cm visoka trajna biljka, sa snažnim, 2–3 mm debelim podzemnim vriježama. Stabljika je uspravna ili na vrhu prevješena, oštro trobrida, visoka otprilike kao i listovi i do 2 mm debela. Stabljika je u gornjem dijelu hrapava i nosi listove. Bazalni rukavci su bez plojka, sivosmeđi do purpurni, snažno se mrežasto raspadaju i rešetkasto su ožiljeni. Listovi su plosnati, oštro hrptasti, prilično kruti i naglo se suzuju na vrhu. [irokisu 3–7(–8) mm, uglavnom fino hrapavi i otvorenozeleni..Ovojni listovi cvata su poput listova stabljike, duži od cvata i najčešće nemaju rukavac. Cvat je do 20 cm dug i duži, na vrhu s 2–3(–4) muška klasića i (1–)2–3 ženska, međusobno razmaknuta klasića. Ženski klasići su sjedeći ili na kratkim stapkama (stapka najdonjeg ženskog klasića duga je 1–2(–5) cm), uspravni su, rijetko ponešto prevješeni, jajasti do duguljasto valjkasti, dugi 20–50(–70) mm, široki 10–15 mm i gusti. Pljevice ženskih cvjetova su usko suličaste i ušiljene ili s kratkom osati, puno kraće od vrećica, duge 4–5 mm, široke oko 1 mm, crvenosmeđe do smeđožute boje, sa širokom, svjetlijom središnjom prugom, u gornjem dijelu s bijelokožičastim rubom. Vrećice su koso stršeće, jajaste do ovalne, napuhane, neznatno trobride, naglo sužene u oko 2 mm dug kljun, sa dva zupca, duge 6–8(–9) mm, s izrazitim uzdužnim rebrima, gole, boje slame ili žutozelene do svijetlosmeđe. Tučak ima tri njuške. Plod je obrnuto jajast, trobrid, znatno manji od vrećice, dug oko 2 mm, širok oko 1 mm i svijetlosmeđe. Mjehurasti šaš je biljka polusvjetla, pokazatelj slabo kiselih, mokrih (težište na često natopljenim tlima siromašnim zrakom), a dolazi podjednako na humusom bogatim i siromašnim tlima. Više ili manje redovito izložena je poplavljivanju. Uglavnom je rasprostranjena u nizinskom pojasu, a na sunčanim mjestima zalazi i više. Broj kromosoma je 2n=74, 82. Cvjeta u svibnju i lipnju. Prema životnom je obliku hemikriptofit.
  • Staništa
    A.4.1.2.3. Močvara nježnog šaša, A.4.1.2.6. Močvara mjehurastog šaša, A.4.1.2.10. Zajednica nježnog i lisičjeg šaša
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Mjehurasti šaš uspijeva na obalama stajaćih i sporotekućih voda, na poplavnim livadama i u poplavnim šumama, te u plitkoj vodi i na povremeno plavljenim i bazama bogatim tresetnim i muljevitim tlima. Svojstvena je vrsta zajedinice Caricetum vesicariae a raste i u asocijaciji Caricetum gracilis. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 53.2121 Sastojine vitkog šaša (Caricetum gracilis), 53.2142 Sastojine mjehurastog šaša (Carex vesicaria). GLCC/SSC. 12, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Danska, Finska, uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora; baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar; Krim; jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Većinom nizinska područja u dolinama rijeka zapadno-panonske i istočno-panonske makroregije, rijetka u planinskoj makroregiji. Lokaliteti. Banova Jaruga, Boljkovo, Ćepićko polje, Debrinja, Donji Lipovec, Draganići, Fužine, okolica Gospića, Gudci, Jagodnjak, Jezik, Kalnik, okolica Karlovca, Kopačevo, Kopački rit, Korenica, Kostrena, Krapje đol, Krndija, Kutina, oko izvora Ličanke, Lipik, Lipovljani, Lonjsko polje, Lopače, Lukavec, Luščić, Mala Londžica, Malogorsko, Mraclin, Mrzla Vodica, dolina Neretve, Opeka, Poljana, Požega, Raduć, okolica Siska, Sočna, Strahinščica, Virovitica, Vukomeričke gorice, okolica Zagreba, Zdenčina, Zrinska gora.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Bladder-sedge (engleski), laiche vésiculeuse (francuski), Blasen-Segge (njemački), mehurjasti šaš (slovenski), carice vescicosa (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • HORVATIĆ, S. (1931b): Die verbreitetsten Pflanzengesellschaften der Wasserund Ufervegetation in Kroatien und Slavonien. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 6:91–108.
    HULINA, N. (1989a): Prikaz i analiza flore u području Turopolja. Acta Bot. Croat. 48:141–160.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    PANJKOVIĆ, B. (1989): Flora Baranje (frekvencija, abundancija biljnih svojti i fitogeografska analiza). Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
    RAUŠ, Đ., ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J. (1978): Prilog poznavanju močvarne i vodene vegetacije bara u nizinskim šumama Slavonije. Acta Bot. Croat. 37:131–147.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ., ŠEGULJA N. (2000): Analyse der Flora Gebirgszuges Strahinščica im Hrvatsko zagorje (Kroatien). Acta Bot. Croat. 59(1):243–278.
    ŠEGULJA, N. (1977a): Analiza flore Vukomeričkih gorica. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 3(1):45–59.
    ŠEGULJA, N., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ, LJ. (1998): Prikaz i analiza flore Zrinske gore. Acta Bot. Croat. 55/56:65–99.
    TRINAJSTIĆ, I., PAVLETIĆ, ZI. (1988): Flora ornitološkog rezervata Krapje đol u Hrvatskoj. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 1(14):1–10.