CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

patuljasta zvončika

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002607

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A3c+4cd)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Šegulja, N., Nikolić, T., Stančić, Z., Belamarić, M. (2005): Campanula cochleariifolia Lam. (HRCP002607). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2607. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nedeljka Šegulja
      Toni Nikolić
    • Suradnik/ci
      Zvjezdana Stančić
      M. Belamarić
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka, 9.5 Onečišćivači nošeni zrakom
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Vrsta ima dosta široki areal i prilično široku fitocenološku amplitudu, s obzirom na broj biljnih zajednica planinskog područja u čijem se flornom sastavu razvija. Mogući uzroci smanjenja populacija ove vrste su promjena klime, onečišćenost zraka te sabiranje biljaka zbog lijepih plavih cvjetova i njihovo prenošenje u vrtove. Prema pojedinim mišljenjima, svojta ne zadovoljava kriterije za ugroženost u kategoriji VU, već za NT, pa pripisana kategorija ima preventivni zaštitni značaj.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je uvrštena na popis Crvene knjige biljnih vrsta Republike Hrvatske 1994. godine kao ugrožena. Posredno je zaštićena na lokalitetima u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit, Velika Paklenica i Risnjak, i u parku prirode Velebit.
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebna istraživanja
      1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Patuljasta zvončika je trajnica, visoka (3)5–10(20) cm, s prizemnom rozetom listova. Podanak je tanak, puzajući i razgranjen. Izdanak se uzdiže u luku. Biljka može biti dlakava ili gola. Prizemni listovi su srcoliki do okruglasti, obično pri bazi plitko srcoliki, na vrhovima ravno odrezani, na rubovima plitko pilasti, i ne otpadaju prije ili u vrijeme cvjetanja. Stabljični listovi su eliptični do lancetasti, na rubovima duboko pilasti. Na vrhu stabljike razvija se jedan cvijet ili mali broj cvjetova. Cvjetni pupovi su viseći. Plodnica je glatka i podrasla. Zupci čaške su linearni do usko trokutasti. Vjenčić je svijetloplavo do lljubičastoplavo obojen, (10)13–16(18) mm dug, ne suzuje se na otvoru. Tobolac je dug 3–6 mm, čunjasta oblika, viseći i izvana kožast. Vrstu C. cochlearifolia Lam. neki su autori, na osnovi morfoloških obilježja, podijelili na nekoliko uže shvaćenih vrsta, stoga su potrebna daljnja istraživanja radi boljeg razumijevanja njezine rasprostranjenosti i taksonomske raščlanjenosti. Vrsta se zbog dekorativnih cvjetova uzgaja u vrtovima, a naročito je pogodna za kamenjare. Biljka je intenzivna svjetla i pokazatelj prohladnosti te staništa siromašnih dušikom. Broj kromosoma je 2n=34. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Prema tipu rasprostranjenosti je altajsko-američka svojta.
    • Staništa
      B.2.2.1.1. Točilo primorskog mekinjaka, C.4.1.1. Ilirsko-dinarske planinske rudine uskolisne šašike
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Biljka raste na stijenama, kamenitom tlu, oskudnim travnjacima planinskih predjela. Ovaj zvončić je karakteristična vrsta sveze Micromerion croaticae. U Hrvatskoj je zabilježena u flornom sastavu asocijacija koje se razvijaju na stijenama: Asplenietum fissi i Potentilletum clusianae (sveza Micromerion croaticae, red Potentilletalia caulescentis, razred Asplenietea rupestris). Ta vrsta se navodi i u flornom sastavu zajednice Valeriana elongata-Aster bellidiastrum, tako|er unutar razreda Asplenietea rupestris. Razvija se i u flornom sastavu travnjaka izloženima jakom utjecaju vjetra, i to na karbonatnim tlima. Takva su staništa na samim vrhovima planina, kao što su Snježnik i Lička Plješivica. Ti travnjaci pripadaju asocijaciji Caricetum firmae illyricum (croaticum) (sveza Seslerion juncifoliae (tenuifoliae), red Seslerietalia juncifoliae (tenuifoliae), razred Elyno-Seslerietea). Vrsta se razvija i na točilima u asocijacijama Cerastietum dinarici, Drypetum spinosi i Saxifragetum prenjae. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 36.41713 Dinarski travnjaci vazdazelenog šaša (Sempervirenti-Seslerietum tenuifoliae), 36.4334 Dinarske rudine oštroga šaša (Caricetum firmae croaticum), 61.513 Ilirska točila mekinjaka (Drypetum spinosae). GLCC/SSC. 14.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      → populacija je stabilna
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Poljska, Rumunjska, Slovenija.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Planinska makroregija i planine u unutrašnjosti južnoprimorske mezoregije. Lokaliteti. Babin vrh, Badanj, Balinovac, Bitoraj, Buljma, Crljeni kuk, okolica Delnica, Dinara, Jerković dolac, Kozjak, Kruži vrh, Lička Plješivica, Mali Rajinac, Malovan, Medačka staza, Medvjeđe grede, Obruč, Pasarićev kuk, Plješivica, Počiteljski vrh, Ravno Podolje, Risnjak, Rožanski kukovi, Samarske stijene, Snježnik, Solila, Sveto brdo, Šegestin, Špikanovac, Štirovačka poljana, Troglav, Vaganski vrh, Veliki Snježnik, Visibaba, Visočica, Vukotinovićev vrh, Zavižan.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asterales
    • Porodica
      Campanulaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Lammers, Thomas G., 2007: null. World Checklist and Bibliography of Campanulaceae. ix + 675.
      Svenska kärlväxtnamn (1900-01-01 00:00:00) Databas levererad av Thomas Karlsson 2011-06-16
    • Ostala hrvatska imena
      patuljasti zvončić, hrvatski zvončić, zvončika
    • Strana imena
      Fairy’s Thimble (engleski), campanule a feuilles de Cranson (francuski), Niedliche glockenblume (njemački), trebušasta zvončica (slovenski), campanula dei ghiaioni (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss.,Budapest.
      HORVAT, I. (1930a): Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. I. Zadruge na planinskim goletima. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 238:1–96.
      HORVAT, I. (1931a): Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. 2. Zadruge na planinskim stijenama i to~ilima. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 241:147–206.
      ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
      VOLARIĆ–MRŠIĆ, I. (1976): Geoelement u planinskoj flori Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot. Croat. 35:159–188.
      VOLARIĆ-MRŠIĆ, I. (1994b): Campanula cochleariifolia Lam. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 76–78.